Internacionalni komitet za istraživanje boksita, glinice i aluminija



Međunarodni komitet za istraživanje boksita, aluminijevih hidroksida i aluminija (ICSOBA) kao znanstveno je tijelo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovano 1964. u Zagrebu, s ciljem okupljanja znanstvenika i stručnjaka iz akademskih ustanova i iz gospodarstva, ponajprije u našoj zamlji, ali i iz inozemstva, u svrhu razmjene ideja, znanja i rezultata rada na području geologije, rudarstva, kemijskog inženjerstva i metalurgije, vezano uz dobivanje i preradu boksitne rude do metala aluminija. S obzirom na to da se ležista boksita protežu u zaleđu uzduž Dalmacije, preko Crne Gore u Grčku, kao i u Bosni i Hercegovini, inicijative rada u znanstvenom društvu ICSOBA ostvarene su tijekom 40-godišnjeg rada prvo u Republici Hrvatskoj. Interes se, međutim, vrlo brzo proširio i u tridesetak zemaljl gdje postoje znanstvene institucije, fakulteti i industrijski istraživački instituti, kao i proizvodnja bilo glinice, međuproizvoda u preradi boksita, bilo elektrolize glinice, do metala aluminija. Članovi akademskih i industrijskih istraživačkih instituta u SAD, Francuskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Italiji, Rusiji, Mađarskoj, Austriji i Grčkoj kreirali su djelatnost ICSOBA-e. Svakih pet godina organiziran je međunarodni kongres, a svake dvije godine međunarodni simpozij u zemlji koja je ili bogata ležištima rude, ili ima razvijenu industriju glinice i/ili elektrolize glinice. Uz svaki je kongres i simpozij organizirana i stručna ekskurzija.

Industrija prerade boksita i glinice i elektroliza ekonomična je samo ako se radi s velikim kapacitetima. Kvalitetna boksitna ruda nalazi se još samo izvan SAD i Europe - u Australiji, Indiji, Južnoj Americi i Africi. Elektroliza traži ogromne količine električne energije, pa se i ta industrija uglavnom premješta u Rusiju, Kinu i lran. Analogno se širio i interes za radu društvu ICSOBA-e; on se razvio do gotovo planetarnih razmjera, uključujući ponajprije velike proizvodne tvrtke u Australiji, Indiji i Kini, što prelazi mogućnosti u našoj zemlji. U Hrvatskoj nema velike industrije aluminija, koja bi financijski mogla odgovoriti potrebama djelatnosti društva ICSOBA-e.

U Komitetu nema više ni jednog člana iz Hrvatske, kao niti iz nama okolnih zemalja. Što se europskih država tiče, veći proizvodni kapaciteti za proizvodnju glinice još su angažirani u Francuskoj i Grčkoj, a elektroliza u Grčkoj i Norveškoj. U drugim europskim državama razvijena je reciklaža aluminija i legura, kao i razni proizvodi na osnovi aluminijevih oksida i hidroksida.

Od godine 1972. do danas, prof. dr. sc. Olga Šarc-Lahodny svake je pete godine ponovno izabirana za glavnu tajnicu Komiteta.

Od osnutka do danas, u organizaciji glavnog tajnika, odnosno glavne tajnice (sa sjedištem u Hrvatskoj) i prema statutu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz 1964., održano je 9 međunarodnih kongresa ICSOBA-e: u Zagrebu 1964., u Budimpešti 1968., u Nici 1973., u Ateni 1978., Zagrebu 1983., u Brazilu 1988., u Milanu 1997., u Beču 2002., u Indiji 2007. Od osnutka ICSOBA-e godine 1964., održano je 18 međunarodnih simpozija sa specijariziranim temama: 1 u Austiiji, 4 u Hrvatskoj, l u Grčkoj, 3  u Mađarskoj, 2 u Italiji, 1 na Jamaici, 1 u Slovačkoj, 1 u lranu, 2 u Indiji, 1 u Kanadi i 1 u Kini (godine 2010.).

Recenzirani radovi s kongresa i simpozija objavljeni su u 40 brojeva časopisa  Travaux de I'ICSOBA; prvih 20 je financirano iz fonda Hrvatske akademije, a ostali brojevi od sponzora iz inozemstva, iz zemalja u kojima su skupovi bili održani. Na prvoj konferenciji u Zagreba odlučeno je da naslov časopisa bude na francuskom jeziku, jer je najviše sudionika bilo iz francuskog govornog područja.

Povodom svakog kongresa sastaje se glavna skupština članova, odnosno sudionika, i izabiru se novi predsjednik i dopredsjednici ISCOBA-e, kao i glavni tajnik. U statutu Društva od 1964. navedeno je da će glavno tajništvo uvijek biti u Hrvatskoj akademiji u Zagrebu, a rad u Društvu bio je zamišljen kao volonterski. Međutim, od toga se vremena struktura članstva uvelike promijenila, sudjelovanje velikih industrijskih središta iz inozemstva smanjilo je odnos članova iz akademskih ustanova u korist ovih iz industrije, administrativni se posao znatno povećao, a izvori financiranja isključivo su u rukama zainteresiranih industrija, pa se stoga sustav upravljanja morao promijeniti. Indija i Kina imaju svoja tajništva u kojima radi velik broj plaćenih administrativnih djelatnika. Članovi ISCOBA-e danas su velike svjetske industrijske tvrtke, uz nekoliko pojedinaca iz akademskih ustanova. Tako se konačno provela reorganizacija Društva - izabrano je novo predsjedništvo s tajništvom u Indiji, koje nastavlja rad organiziranjem kongresa godine 2012. u Belemu (Brazil). Podaci o tome nalaze se na www.icsoba.org.
 

Iz: Ljetopis Hrvatske akademije za godinu 2011. Knjiga 115, HAZU, Zagreb 2012.


postavljeno: 24. veljače 2015.
urednica: D. Torbica