Razred za tehničke znanosti

Tajnik: akademik Ignac Lovrek
Zamjenik tajnika: akademkinja Vlasta Piližota


Zrinski trg 11, 10000 Zagreb
Telefon: +385(0)14895172
centrala: +385(0)14895111
E-mail: sivcic@hazu.hr

Ustanove u sastavu:

 

Istraživačku djelatnost članovi Razreda za tehničke znanosti provode u okviru akademijinih znanstvenih vijeća, zavoda i odbora te u matičnim ustanovama – fakultetima sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Znanstvena istraživanja obuhvaćaju područja bio- i prehrambene tehnologije, brodogradnje; kemijskog inženjerstva; materijala, obrade materijala i proizvodnog strojarstva; planiranja razvitka naftnog rudarstva, energetike i zaštite okoliša; primijenjene i eksperimentalne mehanike; prometa i razvitka prometnica; računarstva, informacijske i komunikacijske tehnologije i znanosti o mrežama. Isto tako, istražuju se opća pitanja znanosti i obrazovanja vezana uz tehnološki razvoj, inovacije i razvoj gospodarstva, posebice novih industrija i nadolazećih tehnologija.

U sastavu Razreda trenutno se nalazi dvanaest redovitih članova, jedanaest dopisnih članova i osam članova suradnika koji djeluju uz pomoć administrativne tajnice. Članovi Razreda, od 1997. godine kad je Razred osnovan, bili su istaknuti hrvatski znanstvenici – preminuli akademici Hrvoje Babić, Vojislav Bego, Tomo Bosanac, Petar Krešimir Čolić, Dragutin Fleš i Vladimir Matković. 

Radu i prepoznatljivosti Razreda za tehničke znanosti značajno pridonose znanstvena vijeća u nadležnosti Razreda, koja okupljaju nekoliko stotina eminentnih znanstvenika i stručnjaka iz područja tehničkih i biotehničkih znanosti, a zadaća im je poticati, organizirati, koordinirati i pomagati istraživanja. To su: Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske, Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku, Znanstveno vijeće za pomorstvo, Znanstveno vijeće za promet i Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj

Članovi Razreda za tehničke znanosti i znanstvena vijeća u njegovoj nadležnosti pridonose razradi i definiranju stavova Akademije o pitanjima razvoja znanosti, obrazovanja, tehnologije i gospodarstva, kao i sveukupnog razvoja Republike Hrvatske, što se posebice očituje u sljedećim dokumentima:

Preporuke temeljene na raspravi Obrazovanje za tehnološki ovisno društvo znanja (28.11.2007.) odnose se na preobrazbu hrvatskog školstva i obrazovnog sustava, s primjerenom zastupljenošću dva tradicionalna šira obrazovna područja, društveno-humanističkog i prirodoslovno-matematičko-tehničkog. U prirodoslovno-matematičko-tehničkom području preporuča se upoznavanje osnova tehničkih znanosti, aktivno djelovanju u stvaranju tehničkih rješenja i digitalne kompetencijama, ističući važnost cjeloživotnog obrazovanja nastavnika, unaprjeđenja nastavnih sadržaja i pomagala, uključivanja gospodarstva u obrazovni proces te poticanje interesa za tehničke i biotehničke znanosti. 

Preporuke temeljene na raspravi Inovativnost, istraživačko sveučilište i poduzeće zasnovano na znanju (30.04.2008.) polaze od sastavnica istraživačkog stvaralaštva u tehničkim znanostima koje obuhvaćaju stvaranje novih ideja, novih znanja, novih procesa, proizvoda i usluga te stvaranje i poticanje novog poduzetništva. Ove sastavnice treba obuhvatiti kriterijima za vrednovanje istraživačkog prinosa znanstvenika i nastavnika, kao i kriterijima za odobravanje, praćenje i ocjenjivanje znanstvenih programa i projekata, tehnologijskih projekata i drugih oblika istraživačkih projekata. Preporuča se strateška usmjerenost sveučilišta na inovativnost, posebice inovativnost zasnovanu na multidisciplinarnosti, cjeloživotno učenje, povezanost istraživanja s europskim istraživačkim prostorom te povezivanje i umrežavanje na nacionalnoj razini ocjenjujući to neminovnim i potrebnim za razvoj gospodarstva i ubrzavanje inovacijskog ciklusa. 

 

Samostan svetoga Jakova u Dubrovniku

sjedište Zavoda za istraživanje korozije i desalinizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Izjava Važnost znanja i primjene znanja za izlazak iz krize i razvoj Hrvatske (31.11. 2011.) u čijoj su izradi sudjelovali članovi Razreda objavljena je istoga dana kad je Europska komisija objavila Obzor 2020 – Okvirni program istraživanja i inovacija. Izjavom Akademija nastavlja sa sustavnim ukazivanjem na važnost i primjenu znanja u hrvatskome društvu, o čemu se obraća javnosti u mnogim dokumentima od 2000. godine (deklaracija Hrvatska na pragu trećeg tisućljeća) i ponovno upozorava na obrazovnu i istraživačku djelatnost kao fundamentalno društveno vrijedan rad i doprinos ukupnim nastojanjima hrvatskoga društva za izlazak iz krize i razvoj Hrvatske. Sintagma znanje i njegova primjena ne odnosi se samo na znanstvenu sredinu već mora prožeti cijelo društvo. I sama znanost dobiva u društvu znanja vrlo važnu dodatnu ulogu. Osim što znanstvenici moraju težiti novim znanstvenim spoznajama uvažavajući znanstvene metode primjerene području istraživanja, oni moraju iz postojećeg i novonastalog fundusa znanosti, mnogo izrazitije nego dosada, odabirati, oblikovati i prenositi gospodarstvu i široj javnosti ona znanja koja smatraju presudnima za napredak. Izjavom su obuhvaćena temeljna pitanja vezana uz uloga kulture u razvoju, ljudske potencijale i demografska ograničenja u njihovu razvoju i uspostavljanje sustava vrednota te specifična pitanja vezana uz sve razine obrazovanja i hrvatski istraživački prostor.
Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja znanosti i tehnologije (13.04.2012.) temelje se na podlogama koje je pripremila Radna skupina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kojoj su djelovali članovi Razreda. U Smjernicama se obrazlaže potreba preobrazbe svih razina obrazovanja i istraživanja te se ukazuje na moguće načine preobrazbe. Kako je hrvatsko društvo u dubokim promjenama na svim poljima, zahtijeva se dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, posebice u stvaranju inovativnog društva i gospodarstva. To promišljanje odnosi se na percepciju profila čovjeka poželjno obrazovanog za sljedeća desetljeća, na promjene organizacije sustava obrazovanja te na stjecanje znanja i njegovu primjenu na svim razinama obrazovanja. Pritom u prvom planu treba biti čovjek, a tek onda institucionalni sustav. Smjernice obuhvaćaju cjelovit obrazovni i istraživački prostor i podijeljene su na sljedeće komponente: predškolski odgoj i obrazovanje te osnovno i srednje obrazovanje; visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije; cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih. 
Mišljenje o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u Nacrtu prijedloga industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020. (27.02.2014.) ističe da su hrvatske razvojne pretpostavke umreženost, suradnja i sinergija. Stoga je prijeko potrebno postići bolju stratešku povezanost znanstvenog i umjetničkog djelovanja, obrazovanja, tehnologije i proizvodnje. Promjene zasnovane na umreženosti, suradnji i sinergiji mogu tome pridonijeti vodeći računa o strateškoj utemeljenosti i realnoj usmjerenosti na područja u kojima želimo i možemo ostvariti znanstvenu, gospodarsku i društvenu vrijednost. Informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u industrijskom razvoju Republike Hrvatske treba obuhvatiti kao cjeloviti Sektor informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT-sektor). Za razvoj ICT-sektora prijeko je potrebna suvremena industrijska politika koja uvažava važnost znanja, istraživanja, razvoja i inovacija, specifične uloge mikro, malih, srednjih i velikih poduzeća te međusektorske povezanosti u rješavanju nacionalnih i globalnih izazova. Industrijska strategija treba prepoznati specifičnosti programskih tehnologija kao tzv. nematerijalnih tehnologija čiji proizvodi nastaju računalnim programiranjem, a nemaju fizičku pojavnost.
Mišljenje o konačnoj verziji Bijele knjige i Zelene knjige za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. (15.04.2019.) konstatira da je riječ o sveobuhvatnim i uravnoteženim dokumentima kojima su obuhvaćeni svi trendovi karakteristični za energetske procese u tranziciji. Sadržaj dokumenata usmjeren je na ciljeve „nisko ugljične strategije EU“, što je ocijenjeno pozitivnim, uz otvorena pitanja ostvarivosti. Iznesene su konkretne sugestije vezane uz neka pitanja naftno-plinskog gospodarstva i energetike, kao i stav da bi veći naglasak trebao biti na scenariju „umjerene energetske tranzicije“ u odnosu na scenarij „ubrzane energetske tranzicije“. Ističe se važnost uključivanja hrvatskih poduzeća u istraživanje i proizvodnju ugljikovodika te proizvodnju opreme za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Vladi se predlaže osnivanje tijela sastavljenog od vrsnih i iskusnih stručnjaka koji bi osmišljavali modele provedbe Strategije.
Preporuke temeljene na raspravi Europska Izjava o suradnji u području umjetne inteligencije – kako usklađeno djelovati u Hrvatskoj? (29.05.2019.) polaze od postavke da treba odlučiti o sadržaju strateškog dokumenta za umjetnu inteligenciju na temelju nacionalnih posebnosti, pri čemu, u skladu s europskim strateškim dokumentima, treba ostvariti sljedeće ciljeve: potaknuti razvoj tehnoloških i industrijskih kapaciteta Republike Hrvatske i primjene umjetne inteligencije u svim područjima gospodarstva; pripremiti društvo za socioekonomske promjene u Republici Hrvatskoj uzrokovane umjetnom inteligencijom; osigurati odgovarajući etički i pravni okvir u Republici Hrvatskoj za primjenu umjetne inteligencije. Pritom treba voditi računa da su hrvatske razvojne pretpostavke djelotvorna umreženost, suradnja i sinergija svih dionika zasnovana na konceptu trokuta znanja, a polazište hrvatski vrhunski istraživači, znanstveni centri izvrsnosti, istraživački laboratoriji i inovativna poduzeća u području umjetne inteligencije. Djelovanje treba uskladiti s digitalnom preobrazbom i uspostaviti odgovarajući inovacijski ekosustav jer je djelotvorna primjena umjetne inteligencije moguća samo u visoko digitaliziranom okružju. Posebna je pozornost usmjerena na cjelovit pristup umjetnoj inteligenciji od laboratorija do tržišta, potrebnim znanjima, vještinama i cjeloživotnom učenju, inovativnim poduzećima u području umjetne inteligencije, podatcima i e-infrastrukturi te etičkom i pravnom okvir.
Mišljenje o Nacrtu prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Strateškoj studiji procjene utjecaja na okoliš s netehničkim sažetkom (19.06.2019.) konstatira da je Nacrt prijedloga Strategije usmjeren na ostvarivanje najvećeg dijela ciljeva nisko ugljične strategije EU, s time da se naglašava cilj smanjenja ovisnosti o uvozu energije, bolje korištenje postojećih kapaciteta te ulaganja u nove kapacitete i infrastrukturu. Realna ocjena pokazuje kako će se stvarni energetski razvitak Republike Hrvatske vjerojatno kretati između referentnog scenarija (razvitak uz primjenu dosadašnjeg djelovanja ekonomskog sustava i sadašnjih mjera) i scenarija umjerene energetske tranzicije. Za bržu tranziciju hrvatsko gospodarstvo je suviše statično, nedovoljno konkurentno i s nedostatno poticajnim okružjem za bržu razvojnu dinamiku, osobito u pogledu razvoja znanstveno-istraživačkog rada, novih inovativnih energetskih tehnologija i novih industrija. Uz to, demografski trendovi ne omogućuju jasniju viziju ubrzanih promjena. Stoga je razumno veći naglasak stavljen na scenarij umjerene energetske tranzicije. Strateška studija procjene utjecaja na okoliš je rađena tako da može biti od velike koristi onima koji će biti u kontaktu s javnosti, osobito s raznim civilnim udrugama. Iznesene su konkretne sugestije vezane uz neka pitanja naftno-plinskog gospodarstva i energetike te ponovljen prijedlog Vladi za formiranjem stručnog tima koji bi omogućio brže i racionalnije rješavanje strateških zadaća. 

 

 

I. Razred za društvene znanosti

II. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti

III. Razred za prirodne znanosti

IV. Razred za medicinske znanosti

V. Razred za filološke znanosti

VI. Razred za književnost

VII. Razred za likovne umjetnosti

VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju

IX. Razred za tehničke znanosti