Razred za filološke znanosti

Zavod za lingvistička istraživanja

Voditelj: akademik Goran Filipi
Upraviteljica: dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt

Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb
Telefaks: +385(0)14856211
Telefon: +385(0)14698268
E-mail: lingvisti@hazu.hr

 

Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovan je 1984. godine kao znanstvenoistraživačka jedinica pri Razredu za filološke znanosti Hrvatske akademije. Od svojega osnutka do danas temeljna je djelatnost Zavoda bila organiziranje i razvijanje znanstvenoga rada na različitim znanstvenoistraživačkim projektima, usmjerenima jednomu i istomu  cilju: očuvanju hrvatske jezične baštine i afirmaciji hrvatskoga jezičnog identiteta kao bitnih sastavnica nacionalnoga hrvatskog identiteta. 
 
U proteklih 35 godina Zavod za lingvistička istraživanja profilirao se u centar jezikoslovnih promišljanja i strateškoga djelovanja u trima jezikoslovnim znanstvenoistraživačkim domenama: leksikologiji, leksikografiji i semantici (s više poddisciplina kao što su povijesna leksikografija, konceptualna leksikografija i semantika te frazeološka leksikografija), dijalektologiji i povijesti hrvatskoga jezika te etimološkim istraživanjima. Dok znanstvena promišljanja različitih aspekata jezičnoga opisa hrvatskoga jezika kao cjelovita sustava obuhvaćaju i izradu odgovarajućih jezičnih resursa i alata, istraživanja hrvatskih dijalekata i povijesti jezika okrenuta su  objavljivanju monografskih opisa i rječnika pojedinih mjesnih govora te izradi dijalektoloških atlasa
 

Znanstvenoistraživački rad odvija se  na sljedećim projektima:

I. Leksikologija, leksikografija i semantika

  • Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića

Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića jedinstven je sociopovijesni dokument hrvatskoga jezika na prijelazu stoljeća, dakle u vrijeme usustavljivanja i ustaljivanja novoštokavskoga standardnog jezika. Taj nadasve vrijedan repozitorij izraza i sadržaja, oblika i poraba riječi i složenih sveza koje postojeći rječnici ne  bilježe, konstitutivna je sastavnica hrvatskoga kulturnog i jezičnog bića. Zato je dovršavanje Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića jedan od prioritetnih zadataka hrvatske filologije i jedan od glavnih zadataka Akademije. 

Voditeljica projekta je dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, koja je ujedno i suurednica novih svezaka Benešićeva rječnika, a suradnice su dr. sc. Ivana Filipović Petrović i dr. sc. Bojana Schubert.

  • Somatski tezaurus hrvatskoga jezika

Somatski tezaurus hrvatskoga jezika prvi je konceptualno ustrojen jezični resurs u nas, motiviran čovjekom i dijelovima čovječjega tijela. 
Zamišljen kao riznica u kojoj se čuva ili tezaurira leksičko blago hrvatskoga jezika, Somatski tezaurus hrvatskoga jezika ujedno je i repozitorij u kojem je sabrano naše znanje o tijelu, naše shvaćanje tijela, to jest mentalna reprezentacija tijela. U primjeni to znači da se svaki od ukupno 55 krovnih somatskih koncepata orječuje što većim brojem riječi odnosno leksičkih dokaza različitih aspekata svoga konceptualnog sadržaja, pri čemu svakomu aspektu toga sadržaja odgovara jedna sastavnica tezaurusne arhitekture. Dakako, sve sastavnice zajedno leksikaliziraju složeni proces kategorizacije i konceptualizacije čovječjega tijela u hrvatskome.

Voditeljica projekta, ujedno i autorica koncepcije i urednica, je dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, a suradnik je Karlo Schubert, autor računalne aplikacije.

U sklopu projekta Digitalni hrvatski frazeološki rječnik izrađuje se prvi elektronički frazeološki rječnik hrvatskoga jezika u slobodnom pristupu na mreži. Leksikografska je obrada u tome rječniku utemeljena na korpusnim istraživanjima frazema, a teorijski se oslanja na uporabni model jezika. 

Voditeljica je projekta dr. sc. Ivana Filipović Petrović, a suradnica dr. sc. Jelena Parizoska. Uz izradu rječnika i objavljivanje radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim publikacijama, projektne aktivnosti suradnica uključuju organizaciju edukacijskih radionica i predavanja iz područja korpusne i elektroničke leksikografije.   

 

II. Dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika; lingvistička geografija

  • Istraživanje hrvatskih dijalekata i povijesti hrvatskoga jezika

Projekt Istraživanje hrvatskih dijalekata i povijesti hrvatskoga jezika počiva na dugogodišnjim sustavnim proučavanjima svih jezičnih razina pojedinačnih mjesnih govora i skupina govora svih triju hrvatskih narječja. Uz cilj određivanja povijesno-teritorijalnog kontinuiteta hrvatskih organskih govora danas se pred dijalektologe postavlja i cilj suvremenoga dijalektološkog opisa već opisanih mjesnih govora koji mogu dati uvid u tijek mogućih jezičnih promjena. Zbog znanstvene marginalizacije povijesne kajkavske dionice hrvatskoga jezika posljednjih je godina interes ovoga projekta usmjeren i prema otkrivanju novih spoznaja o hrvatskome kajkavskome književnome jeziku (polovica 16. – polovica 19. stoljeća).

Voditeljica projekta je dr. sc. Martina Bašić, a suradnice su dr. sc. Marina Marinković i dr. sc. Bojana Schubert.

 

  • Suvremeni dijalektološki opis vinodolskih govora

Cilj je ovoga projekta terensko dijalektološko istraživanje fonološke i morfološke jezične razine  vinodolskih mjesnih govora. Uz istraživanja govora crikveničkoga primorja u okviru projekta Istraživanje hrvatskih dijalekata i povijesti hrvatskoga jezika nastoji se zaokružiti suvremeni fonološki i morfološki opis crikveničko-vinodolskoga područja primorskoga poddijalekta ikavsko-ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja.

Projekt Suvremeni dijalektološki opis vinodolskih govora Zavoda za lingvistička istraživanja financiran je iz sredstava Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Voditeljica projekta je dr. sc. Martina Bašić.

 

  • Popunjavanje bjelina na suvremenoj i povijesnoj kajkavskoj jezičnoj karti

Projekt Popunjavanje bjelina na suvremenoj i povijesnoj kajkavskoj jezičnoj karti provodi se od jeseni 2019. godine pod vodstvom akademika Augusta Kovačeca.

Dijalektološki dio projekta odvija se pod pokroviteljstvom Karlovačke županije, a obuhvaća terensko istraživanje kajkavskih mjesnih govora Brođana, Draganića, Lasinje i Šišljavića iz okolice Karlovca koje provode dr. sc. Marina Marinković te dr. sc. Anita Celinić. Navedeni govori smješteni su na jugozapadnome rubu kajkavskoga narječja a njihovim fonološkim i morfološkim opisom upotpunit će se spoznaje o prostiranju kajkavskoga narječja na njegovu južnome rubu.

Akademik August Kovačec u okviru ovoga projekta istražuje i opisuje mjesni govor Jesenja u Hrvatskome zagorju.

U povijesnojezičnome dijelu rada na projektu surađuju dr. sc. Bojana Schubert, dr. sc. Barbara Štebih Golub i dr. sc. Dora Ivanišević. Ta se projektna sastavnica odvija pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega, a glavni joj je cilj istražiti, proučiti, transkribirati, prevesti te u izabranim djelima objaviti dosad slabo istražen književnokajkavski korpus ludbreškoga pisca Josipa Vračana (1785. – 1849.).

U 2019. godini projekt je dobio i potporu Zaklade HAZU.

 

  • Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE)

Projekt Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas voditelja akademika Ranka Matasovića, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, završio je 2018. godine. Rad se na projektu nastavlja jer on osigurava sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim projektima Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE) u kojima se na jezičnim kartama, uključenima u pojedine sveske atlasa, prikazuju pojave važne za cijeli obuhvaćeni jezični areal – općeslavenski odnosno europski. Predstavlja se i interpretira hrvatska građa te utvrđuju lingvistički odnosi između podataka iz istraženih govora. U obliku zemljovida i komentara ti se sinkroni i dijakroni odnosi predstavljaju u knjigama OLA i ALE.

Hrvatsko povjerenstvo međunarodnog projekta Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) čine dr. sc. Mira Menac-Mihalić, dr. sc. Anita Celinić, dr. sc. Silvana Vranić, dr. sc. Anđela Frančić, dr. sc. Mijo Lončarić, dr. sc. Vesna Zečević, dr. sc. Martina Bašić, dr. sc. Marija Malnar-Jurišić, dr. sc. Marina Marinković.

Nastavak sudjelovanja Hrvatske u međunarodnim projektima Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE) predviđeno je i u projektnom prijedlogu Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju (LinGeH) (IP-2019-04-3688), voditelja projekta akademika Gorana Filipija, koji je prijavljen na natječaj Istraživački projekti (šifra natječaja: IP-2019-04) Hrvatske zaklade za znanost.

 

III. Etimološka istraživanja

  • Hrvatski etimološki rječnik

Etimološkim istraživanjima u Zavodu za lingvistička istraživanja godinama se bavi dr. sc. Alemko Gluhak. On je 1993. objavio mali priručni etimološki rječnik, Hrvatski etimološki rječnik sa 603 stranice rječničkih članaka, ukupno 832 stranice. Danas dr. sc. Alemko Gluhak priprema drugo izdanje Hrvatskoga etimološkog rječnika, koji sada ima više od 2200 članaka, zamišljenih da budu razumljivi i korisnicima nejezikoslovne naobrazbe. U člancima se donose veze riječi po postanju s detaljnim podacima, koji ukazuju i na povijest hrvatske etimologije i poredbenopovijesnoga jezikoslovlja.  Nerijetko se za bolje razumijevanje značenja i prijelaza značenja daju odabrani primjeri iz hrvatskih književnih i drugih tekstova od prvih, srednjovjekovnih zapisa do književnih klasika i suvremenih autora. Mali priručni Hrvatski etimološki rječnik jedini je opći hrvatski etimološki rječnik koji sustavno daje etimologije i dublje od indoeuropske, sa svim potrebnim dodatnim objašnjenjima iz relevantne literature druge polovice XX. stoljeća.

 

Zaposlenici:

 

Uz prvoga voditelja, akademika Rudolfa Filipovića (1984.-2000.), na položaju  voditelja  Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije bili su: akademik Milan Moguš (2011.-2017.), akademik Josip Bratulić (v. d.  2018.) i akademik Marko Samardžija (2018./2019.). Današnji voditelj, akademik Goran Filipi, izabran je 1. travnja 2019. godine, u mandatnom razdoblju od četiri godine.

Na položaju upraviteljice Zavoda bila je do kraja 2018. godine znanstvena savjetnica Jela Maresić, a od 1. siječnja 2019. godine u mandatnom razdoblju od četiri godine izabrana je znanstvena savjetnica Anja Nikolić-Hoyt.

U Zavodu su uredništva časopisa:

  • Filologija - link na HRČAK:
  • Folia onomastica Croatica - link na HRČAK

Hrvatski dijalektološki zbornik - link na HRČAK

 

 

Znanstvenoistraživačka jedinica

Muzejsko-galerijska jedinica

Ostale jedinice

  • Arboretum Trsteno
  • Arhiv Akademije
  • Knjižnica Akademije
  • Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti