Razred za filološke znanosti

Zavod za lingvistička istraživanja

Voditelj: akademik Goran Filipi
Upraviteljica: dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt

Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb
Telefaks: +385(0)14856211
Telefon: +385(0)14698268
E-mail: lingvisti@hazu.hr

 

Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovan je 1984. godine kao znanstvenoistraživačka jedinica pri Razredu za filološke znanosti Hrvatske akademije. Od svojega osnutka do danas temeljna je djelatnost Zavoda bila organiziranje i razvijanje znanstvenoga rada na različitim znanstvenoistraživačkim projektima, usmjerenima jednomu i istomu  cilju: očuvanju hrvatske jezične baštine i afirmaciji hrvatskoga jezičnog identiteta kao bitnih sastavnica nacionalnoga hrvatskog identiteta. 
 
U proteklih 35 godina Zavod za lingvistička istraživanja profilirao se u centar jezikoslovnih promišljanja i strateškoga djelovanja u trima jezikoslovnim znanstvenoistraživačkim domenama: leksikologiji, leksikografiji i semantici (s više poddisciplina kao što su povijesna leksikografija, konceptualna leksikografija i semantika te frazeološka leksikografija), dijalektologiji i povijesti hrvatskoga jezika te etimološkim istraživanjima. Dok znanstvena promišljanja različitih aspekata jezičnoga opisa hrvatskoga jezika kao cjelovita sustava obuhvaćaju i izradu odgovarajućih jezičnih resursa i alata, istraživanja hrvatskih dijalekata i povijesti jezika okrenuta su  objavljivanju monografskih opisa i rječnika pojedinih mjesnih govora te izradi dijalektoloških atlasa
 

Znanstvenoistraživački rad odvija se  na sljedećim projektima:

I. Leksikologija, leksikografija i semantika

  • Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića

Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića jedinstven je sociopovijesni dokument hrvatskoga jezika na prijelazu stoljeća, dakle u vrijeme usustavljivanja i ustaljivanja novoštokavskoga standardnog jezika. Taj nadasve vrijedan repozitorij izraza i sadržaja, oblika i poraba riječi i složenih sveza koje postojeći rječnici ne  bilježe, konstitutivna je sastavnica hrvatskoga kulturnog i jezičnog bića. Zato je dovršavanje Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića jedan od prioritetnih zadataka hrvatske filologije i jedan od glavnih zadataka Akademije. 

Voditeljica projekta je dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, koja je ujedno i suurednica novih svezaka Benešićeva rječnika, a suradnice su dr. sc. Ivana Filipović Petrović i dr. sc. Bojana Schubert.

  • Somatski tezaurus hrvatskoga jezika

Somatski tezaurus hrvatskoga jezika prvi je konceptualno ustrojen jezični resurs u nas, motiviran čovjekom i dijelovima čovječjega tijela. 
Zamišljen kao riznica u kojoj se čuva ili tezaurira leksičko blago hrvatskoga jezika, Somatski tezaurus hrvatskoga jezika ujedno je i repozitorij u kojem je sabrano naše znanje o tijelu, naše shvaćanje tijela, to jest mentalna reprezentacija tijela. U primjeni to znači da se svaki od ukupno 55 krovnih somatskih koncepata orječuje što većim brojem riječi odnosno leksičkih dokaza različitih aspekata svoga konceptualnog sadržaja, pri čemu svakomu aspektu toga sadržaja odgovara jedna sastavnica tezaurusne arhitekture. Dakako, sve sastavnice zajedno leksikaliziraju složeni proces kategorizacije i konceptualizacije čovječjega tijela u hrvatskome.

Voditeljica projekta, ujedno i autorica koncepcije i urednica, je dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, a suradnik je Karlo Schubert, autor računalne aplikacije.

U sklopu projekta Digitalni hrvatski frazeološki rječnik izrađuje se prvi elektronički frazeološki rječnik hrvatskoga jezika u slobodnom pristupu na mreži. Leksikografska je obrada u tome rječniku utemeljena na korpusnim istraživanjima frazema, a teorijski se oslanja na uporabni model jezika. 

Voditeljica je projekta dr. sc. Ivana Filipović Petrović, a suradnica Jelena Parizoska, prof.  Uz izradu rječnika i objavljivanje radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim publikacijama, projektne aktivnosti suradnica uključuju organizaciju edukacijskih radionica i predavanja iz područja korpusne i elektroničke leksikografije.   

 

II. Dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika; lingvistička geografija

  • Istraživanje hrvatskih dijalekata i povijesti hrvatskoga jezika
  • Dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika; lingvistička geografija
  • Istraživanje hrvatskih dijalekata i povijesti hrvatskoga jezika
  • Suvremeni dijalektološki opis mjesnoga govora Bribira, Grižana, Triblja, Drivenika, Križišća i Kraljevice
  • Popunjavanje bjelina na suvremenoj i povijesnoj kajkavskoj jezičnoj karti
  • Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE)

 

III. Etimološka istraživanja

  • Hrvatski etimološki rječnik

 

Zaposlenici:

 

Uz prvoga voditelja, akademika Rudolfa Filipovića (1984.-2000.), na položaju  voditelja  Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije bili su: akademik Milan Moguš (2011.-2017.), akademik Josip Bratulić (v. d.  2018.) i akademik Marko Samardžija (2018./2019.). Današnji voditelj, akademik Goran Filipi, izabran je 1. travnja 2019. godine, u mandatnom razdoblju od četiri godine.

Na položaju upraviteljice Zavoda bila je do kraja 2018. godine znanstvena savjetnica Jela Maresić, a od 1. siječnja 2019. godine u mandatnom razdoblju od četiri godine izabrana je znanstvena savjetnica Anja Nikolić-Hoyt.

U Zavodu su uredništva časopisa:

  • Filologija - link na HRČAK:
  • Folia onomastica Croatica - link na HRČAK

Hrvatski dijalektološki zbornik - link na HRČAK

 

 

Znanstvenoistraživačka jedinica

Muzejsko-galerijska jedinica

Ostale jedinice

  • Arboretum Trsteno
  • Arhiv Akademije
  • Knjižnica Akademije
  • Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti