Digitalizacija rukopisne ostavštine Tina Ujevića

 

 ZAVRŠENA JE DIGITALIZACIJA ARHIVSKOG FONDA TIN UJEVIĆ

NA ODSJEKU ZA POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI


Digitalizacija arhivskog fonda Tin Ujević koji spada u najveće fondove rukopisnih ostavština hrvatskih pisaca u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti započela je 13. travnja 2011. godine kada je digitalno obrađena poezija i pjesnička proza i izrađeno ukupno 1743 digitalnih preslika te uneseni metapodaci za opis gradiva. Nastavak digitalizacije u listopadu iste godine obuhvatio je manji preostali dio poezije te prvi dio proze (A-K) kroz 1512 skeniranih kopija i unesenim metapodacima, a drugi dio proze (L-Ž) skeniran je od 6. do 12. studenog 2012. godine (1344 komada). Od lipnja do kolovoza 2014. godine digitalizirana je odlazna i dolazna korespondencija, ukljućujući i kuverte (2090) stranica te prepjevi (2414) stranica. Ovaj dio odradila je tvrtka ArhivPro d.o.o. u suradnji sa djelatnicima Odsjeka za povijest hrvatske književnosti. Ukupan broj stranica koje su prenesene u digitalni oblik na ovaj način je 9103.


Završna faza digitalizacije osobnog fonda Tin Ujević koja je obuhvatila preostalu korespondenciju, osobne dokumente i izbor iz prijevoda proze odvijala se od srpnja do prosinca 2017. godine. Kada nam je Knjižnica Akademije ustupila skener(Microtek ScanMaker 9800XL) arhivist Odsjeka Željko Trbušić  nastavio je prekinuti rad na digitalizaciji Ujevićeve ostavštine zajedno s djelatnicima Odsjeka - Anom Batinić, Tatjanom Skendrović i voditeljem Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Tomislavom Sabljakom. Novostvorenih digitalnih zapisa (skeniranih datoteka) je 1321, a podijeljeni su u 6 kategorija: Pisma S. B. Cvijanoviću (59 zapisa), Korespondencija vezana uz nasljedstvo u Čileu (156), Razno (30), Osobni dokumenti (440) i Prijevodi proze (636). Svi materijali skenirani su na 300 DPI (točaka po inču) što je dovoljno kvalitetno za daljnju reprodukciju i pohranu, a ne zauzima puno prostora i smanjuje količinu vremena potrebnog za izradu svake datoteke. Ukupna količina koju zauzimaju datoteke na disku je 2,54 GB.  Podaci su pohranjeni na osobnom računalu zaposlenika Odsjeka za povijest hrvatske književnosti i na prijenosnom vanjskom mediju, a cilj je pohraniti sve unutar digitalnog repozitorija Akademije (DIZBI). 


Ukupni broj digitalnih kopija gradiva izrađenih ovim projektom, od 2011. do kraja 2017. godine, je 10424 i time je ispunjen cilj zaštite gradiva ovog fonda od propadanja i nastavlja se dopuna metapodataka te očekuje objava u digitalnom, online dostupnom, repozitoriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 


Do sada su digitalizirane rukopisne ostavštine A.G.Matoša, S.S.Kranjčevića i 118 pisama Ive Andrića.

 

Tin Ujević, 1947.