DIGITALIZIRANA RUKOPISNA OSTAVŠTNA LJUBE WIESNERA

 


Nevelika rukopisna ostavština Ljube Wiesnera (Zagreb,1885.- Rim,1951.), došla je u Arhiv Odsjeka za povijest hrvatske književnosti  marom Dragutina Tadijanovića, pomoćnog biskupa Zagrebačkog Đure Kokše i Pavla Jesiha iz Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Kad je 2002.došla u Zagreb iz Australije, njegova kćerka Danica, pridodala je ostavštini dijelove rukopisa i fotografija koja je sačuvala, trajno nastanjena u Adelaideu. Godine 2002. "Kronika"  - časopis Zavoda za povijest hrvatske književnosti u tematskom broju 12 -  "Korespondencija hrvatskih pisaca" tiskao je i korespondenciju Ljube Wiesnera iz ostavštine u redakciji Tomislava Sabljaka. Ime i značaj Ljube Wiesnera bit će trajno zabilježeno u hrvatskoj književnosti po poeziji, ali i po znamenitoj antologiji "Hrvatska mlada lirika"(1914.). Valja zabilježiti i njegove dnevničke zapise "Prvi put u Bad Abbach", koje je za tisak priredio Marijan Matković (Rad 400 Jugoslavenske akademije  znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1983.).Stranice tog dnevnika jezive su slike samoubilačkog kruženja od Bad Abbacha u Bavarskoj do Beča i natrag u vremenu od 14. ožujka do 9. svibnja 1945. Zastupljen je u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 85, Zagreb,1970. Još 1926.o Ljubi Wiesneru pisao je  Miroslav Krleža tražeći da mu se odredi "dostojna pozicija" u korpusu hrvatske književnosti. Rukopisnu ostavštinu digitalizirao je arhivist Odsjeka Željko Trbušić i sadrži 466 skenova.

 


postavljeno: 13. ožujka 2017.
urednica: D. Torbica