Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, Novi tečaj, god.XVIII, br.33, 2016.


Nastavljajući tradiciju časopisa "Kronike" Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji kontinuirano izlazi od 1975.godine,da u svakom broju objavljujemo nepoznate rukopise poznatih autora, kojih se rukopisne ostavštine čuvaju u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, u broju 33/2016. objavljena su dva do sada nepoznata rukopisa jednog od najistaknutijih hrvatskih povjesničara književnosti Branka Vodnika(1879.-1926.).Bio je pokretač "Nove Hrvatske" i "Savremenika",napisao našu prvu relevantnu "Povijest hrvatske književnosti"(1913.),autor je udžbenika za srednje škole. uredio kritičko izdanje Petra Preradovića te monografiju o Stanku Vrazu. Bio je profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Umro je u 47.godini potpuno iscrpljen od polemika svojih, po znanju i dosegu nedoraslih protivnika i nakon prisilnog umirovljenja. Još 1978. "Kronika" je objavila njegov rad iz ostavštine "Metodologija hrvatsko-srpske književne historiografije" u redakciji Vide Flaker, a sada u redakciji Ane Batinić objavljena su dva njegova do sada nepoznata i neobjavljena rukopisa: "O studiju hrvatske književnosti" i "Filološki metod literarno-istorijske kritike" u kojima anticipira mnoge  teorijske postavke današnje književne kritike, ali i književnopovijesne znanosti.
Valja upozoriti na korespondenciju Marijana Matkovića i Marka Foteza, dvije značajne ličnosti, koje su, među ostalim, zajedno s Brankom Gavellom pokrenule i potpuno afirmirale Dubrovačke ljetne igre. Matković je pokrenuo i časopis "Forum".potakao izlazak časopisa "Kronika",bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i ravnatelj Instituta za književnost i teatrologiju HAZU(današnji Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe),dok je Marko Fotez bio jedno vrijeme djelatnik Instituta i suradnik "Kronike" od prvog broja. Njegova supruga Marija Crnobori darovala je svu ostavštinu Zavodu. Iz te ostavštine Antonija Bogner Šaban izdvojila je dio korespondencije koju "Kronika" objavljuje. Josipa Dragičević uz svoj uvodni tekst donosi i ulomke iz neobjavljenih memoara hrvatske glumice Ifke Kralj(1856.-1942.),a Željko Trbušić objavljuje "Inventarni popis arhivskog fonda Ljube Wiesnera",pjesnika između dva rata, autora čuvene "Hrvatske mlade lirike"(1914.),koji je napustio Hrvatsku 1943. Bio u Njemačkoj i Austriji, a od 1948. živio je u Rimu i na Radio Vatikanu pisao, uglavnom o temama iz hrvatske književnosti i povijesti. U Rimu je umro i pokopan 1951. najprije u zajedničkoj grobnici, a potom i u samostalnom grobu. Časopis ima sažetak  na engleskom jeziku i stručne recenzije.

 


postavljeno: 25. siječnja 2017.
urednica: D. Torbica