Meni osobnih stranica


akademik Željko Kućan

Datum rođenja:

  • 24.05.1934

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru - Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

  • zamjenik tajnika - Razred za prirodne znanosti (01.01.2011. - 31.12.2014.)
  • tajnik - Razred za prirodne znanosti (01.01.2007. - 31.12.2010.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za prirodne znanosti (24.07.1991. - ...)
  • izvanredni član - Razred za prirodne znanosti (17.05.1990. - 24.07.1991.)
  • član suradnik - Razred za prirodne znanosti (07.06.1977. - 17.05.1990.)

Rođen u Zagrebu 24. svibnja 1934. Maturirao u Zagrebu (II muška gimnazija) 1953. kada se upisao na Kemijski odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, smjer Biokemija. Tijekom studija dobio stipendiju Instituta “Ruđer Bošković”. Diplomirao 1958. (“Pokušaj izolacije aktivne tvari iz Monilia laxa”, mentor K. Balenović), a doktorat kemijskih znanosti postigao 1964 (“Studij poremećaja biosinteze deoksiribonukleinske kiseline nakon X-zračenja”, mentor B. Miletić).

Od 1958. do 1983. radio je u Institutu “Ruđer Bošković”, isprva u Radiobiološkom odjelu, a zatim u Odjelu Organske kemije i biokemije. U Institutu je obavljao mnogobrojne dužnosti. Bio je pročelnik Odjela organske kemije i biokemije od 1972. do 1976., voditelj Laboratorija za biosintezu, kojega je i osnovao, a nekoliko je puta bio biran za tajnika Znanstvenog vijeća Instituta.

1972. godine je ujedno izbran za docenta, a odmah zatim i za izvanrednog profesora biokemije u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Godine 1983. posve prelazi na Fakultet kao redoviti profesor biokemije. Od 1985. do 1988. je pročelnik Kemijskog odjela, od 1988. predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju, a od šk. god 1990/91 do 1993/4 dekan Fakulteta. Od 1995. do 1999. je predstojnik novoosnovanog Zavoda za biokemiju, a do 2000. i prodekan za ulaganja PMF.

Više od šest godina je proveo u inozemnim znanstvenim institucijama. Tako je 1961.-63. boravio u laboratoriju nobelovca Fritza Lipmanna u Rockefellerovom Institutu u New Yorku, gdje je započeo istraživanja biosinteze proteina. Od 1969. do 1972. radio je kao gostujući istraživač u laboratoriju R.W. Chambersa na Department of Biochemistry, New York University School of Medicine. Na istom odjelu bio je i gostujući profesor biokemije u šk. god. 1977/78 i 1978/79.

Više od četvrt stoljeća predaje na poslijedplomskim studijima medicinske biokemije, biofizike, biokemije i molekularne biologije na Sveučilištu u Zagrebu, studiju mikrobiologije na Sveučilištu u Ljubljani, te na studiju filozofije znanosti u Dubrovniku, što pokazuje njegovu izrazitu interdisciplinarnost.

Bio je predsjednik Hrvatskog biofizičkog duštva, u dva navrata predsjednik Hrvatskog biokemijskog društva, dugogodišnji član redakcija Croatica Chemica Acta i Periodicum Biologorum, organizator međunarodnih i domaćih ljetnih škola, kongresa itd.

Godine 1977. izabran je za člana-suradnika, a 1990. za izvanrednog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1991. je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1991. dobio je Republičku nagradu za znanstveni rad “Ruđer Bošković”. Nosilac je Reda Danice hrvatske.

Znanstvena aktivnost

Glavno područje interesa mu je biokemija nukleinskih kiselina i njihova uloga u biosintezi proteina. Budući da se radi o području biokemije, koje se naziva i molekularnom biologijom, kemičari ga obično smatraju čistim biologom, a biolozi čistim kemičarom. S tog je područja objavio oko pedeset znanstvenih radova u najuglednijim svjetskim časopisima i više od 80 kongresnih saopćenja. Najcitiraniji mu je rad (>100 citiranja) Ž. Kućan & F. Lipmann, Differences in Chloramphenicol Sensitivity of Cell-free Amino Acid Polymerization Systems, J. Biol. Chem. 239(1964)516-520, najznačajnije otkriće razgradnje DNA nakon ionizirajućeg zračenja (Nature 202(1964)106-107 i 311-312, te 226(1970)752-753), najznačajnija serija radova o utjecaju spermina na transfer-RNA (sažeto u: Progress in Polyamine Research (Zappia & Pegg, eds), Plenum Press, New York (1989) pp. 525-533), a najmiliji rad On the role of spermine in protein synthesis, u The Roots of Modern Biochemistry (Kleinkauf, von Döhren, Jaenicke, eds.), Walter de Gruyter & Co., Berlin-New York (1988), pp.555-564.

Nastavna djelatnost

Nastavnu je djelatnost započeo 1960-tih godina na poslijediplomskom studiju Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Godine 1972. organizirao je i počeo predavati biokemiju na PMF-u u Zagrebu, koristeći se suvremenim biokemijskim udžbenicima (Lehninger, kasnije Stryer; ovu je knjigu preveo na hrvatski u suradnji sa S. Vuk-Pavlovićem). Ubrzo je organizirao i biokemijski praktikum u kojem se rade brojne vježbe iz enzimske kinetike, te kromatografske i elektroforetske analize bioloških makromolekula. Predavao je i na nastavničkim studijima u Osijeku i Splitu, gdje je odgojio novu nastavnicu, doc. dr. Maju Pavelu-Vrančić.

Kao njegovi suradnici, diplomci, poslijediplomci i doktorandi radili su, između ostaloga, pok. akademik Željko Trgovčević, predstojnica Zavoda za biokemiju PMF-a prof. dr. Ivana Weygand-Đurašević, današnji voditelji laboratorija u Institutu “Ruđer Bošković” dr. Vera Gamulin i dr. Đurđica Ugarković, te dr. Miroslav Plohl i dr. Ivica Rubelj (IRB), dr. Tatjana Naranđa (Executive Director & Research Director, Receptron, Inc. Mountain View, CA) i mnogi drugi.

Društvena djelatnost

Aktivan je u svakodnevnom sveučilišnom životu kao dugogodišnji član Odbora za nastavu Sveučilišta, član Znanstveno-nastavnog vijeća (Senata) Sveučilišta, član Matičnog povjerenstva za područje biologije, član Odbora za znanstveni, stručni i umjetnički rad Sveučilišta. Također je bio član Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu u prvom i drugom mandatu, član Odbora za podjelu državnih nagrada, član-radnik Matice hrvatske, sudionik brojnih tribina itd.