Željko Dugac

Adrese:

  • posao: Odsjek za filozofiju znanosti, Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • posao: +385(0)14698231

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • naslovni izvanredni profesor

Institucije:

  • znanstveni savjetnik - Zavod za povijest i filozofiju znanosti, Odsjek za filozofiju znanosti
  • naslovni izvanredni profesor u području humanističkih znanosti - Odsjek za povijest Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Životopis:


Željko Dugac, prof. dr. sc., znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, naslovni izvanredni profesor,  rođen u Rijeci. Diplomirao 1994. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci temom iz povijesti medicine. Magistar znanosti, na području biologije-biološke antropologije postaje 1999. temom vezanom uz proučavanje narodne medicine. Doktorsku disertaciju obranio 2003. na području biomedicinskih znanosti i zdravstva s temom iz povijesti javnog zdravstva. Od 1998. je asistent pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti zavodu za povijest i filozofiju znanosti Odsjeku za povijest medicinskih znanosti, a od 2015. godine znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Odsjeku za filozofiju znanosti iste institucije. Za naslovnog izvanrednog profesora je izabran 2010. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno porfesor povijest medicine i znansoti na doktorskim studijima povijesti 20. stoljeća Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član znanstvenog odbora Sveučilišta  Jan Amos Komensky u Pragu od 2012. godine.

Od 2004. godine bio je voditelj projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom “Hrvatska medicinska baština - odrednice razvoja i dostignuća od 13. do 20. Stoljeća”, a potom od 2007. godine vodio projekt “Javno zdravstvo i medicina u Hrvatskoj: identitet i međunarodna suradnja u XX stoljeću”. Od 2010. godine bio je suradnik na projektu Hrvatskog instituta za povijest - Oblikovanje hrvatskog kulturnog i socijalnog identiteta 1900.-1990. čiji je glavni istraživač bila dr. sc. Suzana Leček. Ujedno je bio suradnik na projektu Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji, (voditelj prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina). Bio je suradnik međunarodnog mrežnog projekta vezanog uz povijest javnog zdravstva međuratnog razdoblja pod nazivom Interwar Health Network kojeg je vodila dr. sc. Iris Borowy sa Sveučilišta u Rostocku; suradnik radne grupe History of Race and Eugenics (HRE) pri Oxford Brookes sveučilištu te konzultant međunarodnog interdisciplinarnog projekta The History of Eugenics in East-Central Europe, 1900-1945 pri Centre for Health, Medicine and Society, također pri Oxford Brookes sveučilištu kojeg vodi prof. dr. sc. Marius Turda. Trenutačno voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost “Hrvatska znanstvena i filozofska baština: transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća u europskom kontekstu”. Ujedno je i suradnik na projektu Hrvatske zaklade za znansot kojeg vodi prof. dr. sc. Iskra Iveljić (Odsjek za povijest Filozofskog fakluteta Sveučilišta u Zagrebu): "Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu".

Boravio na stručnim usavršavanjima i istraživanjima u stranim institucijama: 2000. Rockefeller Archive Center Grant za istraživanje u Rockefellerovom arhivskom centru u  New York, SAD; 2001. Stipendija Švicarske nacionalne zaklade za znanost, istraživanje u Arhivi Lige naroda u Ženevi; 2001. University Colledge of London - Wellcome Institute for the History of Medicine, London; 2003. Institut für Geschichte der Medizin i Universitäts Archive, Beč; 2004. Rockefeller Archive Center Grant, za istraživanje u Rockefellerovom arhivskom centru u  New York; 2005, Cental European University, Budimpešta, Mađarska; 2008. University Colledge of London - Wellcome Institute for the History of Medicine, London itd.

U svojim istraživanjima bavi se različitim područjima povijesti zdravstva i medicine, javnog zdravstva te socijalne i društvene povijesti u prvoj polovini 20. stoljeća; primjerice temama vezanim uz povijest zdravstvenog prosvjećivanja i edukacije, povijest javno zdravstvenog sustava, međunarodnim utjecajima na javno zdravstvo, napose Rockefellerove fondacije i Zdravstvene organizacije Lige naroda u međuratnom razdoblju,  poviješću medicinske svakodnevice, socijalnim problemima u društvu vezanim uz zdravlje i bolesti te oblikovanjem medicinskih struka. Nadalje, životom i djelom Andrije Štampara i ostalih važnih osoba za javno zdravstvo i socijalnu povijest. Predavao na brojnim domaćim i stranim skupovima i objavio brojne znanstvene radove, primjerice tri knjige u nizu koje obrađuju javno zdravstvo u međuratnom razdoblju: “Protiv bolesti i neznanja: Rockefellerova fondacija u međuratnoj Jugoslaviji” (2005), “Kako biti čist i zdrav: Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj” (2010) i “O sestrama, siromašnim i bolesnim: Slike socijalne i zdravstvene povijesti međuratnog Zagreba” (2015).

 

 

 


novelirano:  9. siječnja 2017.
novelirano: 16. travnja 2015.
novelirano: 15. ožujka 2011.
novelirano: 16. studenoga 2010.
urednica: D. Torbica