Meni osobnih stranica


akademik Vladimir Devidé

Datum rođenja:

  • 03.05.1925

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Datum smrti:

  • 22.08.2010

Mjesto smrti:

  • Zagreb

Akademske titule:

  • doktor znanosti
  • akademik
  • professor emeritus

Institucije:

  • redoviti profesor u miru - Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
  • professor emeritus - Sveučilište u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (17.05.1990. - 22.08.2010)
  • izvanredni član - Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (26.01.1973. - 17.05.1990.)

Vladimir Devidé rođen je u Zagrebu 3. svibnja 1925. godine. Realnu gimnaziju polazio je u Zagrebu i maturirao je s odličnim uspjehom 1944. Na Građevinskom odsjeku, Konstruktorskom smjeru Tehničkog fakulteta u Zagrebu diplomirao je s odličnim uspjehom 1951. godine. Doktorsku disertaciju Jedna klasa grupoida obranio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1956. godine. Habilitirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1956.
Od 1952. do 1957. je asistent, a od 1957. do 1958. docent je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; od 1958. do 1960. je docent, od 1960. do 1965. je izvanredni profesor, a od tada pa do odlaska u mirovinu 1990. godine redoviti je profesor na Katedri za matematiku Strojarsko-brodograđevnog fakulteta, odnosno Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1973. izvanredni je član JAZU, a od 1990. je redoviti član HAZU. Niz godina bio je član Association for Symbolic Logic, SAD. Od 1975. član je Odbora za Orijentalne studije JAZU. Od 1970. je član Društva hrvatskih književnika te od 1981. P.E.N. Centra Hrvatske. Od 1991. član je Haiku International Association, Japan, a od 2000. član je i savjetnik World Haiku Association te od 1999. počasni predsjednik Društva hrvatskih haiku pjesnika i počasni član Njemačkog haiku društva.
Godine 1965. odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem "za istaknute zasluge tijekom niza godina rada na području znanosti, kulture i prosvjete kao i za rezultate dobivene u odgoju stručnih i znanstvenih kadrova". Godine 1969. primio je republičku nagradu "Ruđer Bošković" za rezultate dobivene na području matematike. Godine 1982. primio je Nagradu grada Zagreba za cjelokupni matematički rad, literarni rad i za knjigu "Matematika kroz kulture i epohe". Godine 1977. primio je međunarodnu nagradu "Le Prix C.I.D.A.L.C" (Comité International pour la Diffusion des Arts et des Lettres par Cinema) za TV nastavni film "Matematika i umjetnost", za "njegovu stilsku uglađenost, upotrebu posebnih mogućnosti TV-medija i realizaciju koja na zorni i intuitivni način objašnjava međuovisnost između umjetnosti i znanosti". Godine 1983. dodijeljeno mu je od japanske vlade carsko odlikovanje "Kun-san-tô Zuihôshô (Orden svetoga blaga trećega stupnja) za zasluge u upoznavanju japanske kulture u nas.
Godine 2003. primio je državnu nagradu Republike Hrvatske za životno djelo na području prirodnih znanosti (matematika).
Godine 2004. primio je Priznanje japanskog Ministarstva prosvjete, kulture, športa, znanosti i tehnologije za istaknuti doprinos i međunarodno promicanje razumijevanja između Japana i Istočne Europe.
Od srpnja 1961. do ožujka 1963. boravio je na studijskom usavršavanju iz područja matematičkih znanosti na japanskim sveučilištima Tokyo Daigaku, Toritsu Daigaku, Kôgyô Daigaku i Rikkyo Daigaku. Godine 1968. je gostujući profesor na sveučilištu Monash u Melbourneu, Australija, a 1971. je gostujući profesor na sveučilištu Ohio State University u Columbusu, Ohio, SAD. Godine 1965. je na tromjesečnom studijskom boravku u matematičkom institutu "Albert Einstein" u Jerusalemu, Izrael, na poziv Instituta. Godine 1981. boravi 6 mjeseci u Japanu kao korisnik stipendije japanske Fundacije za kulturne veze s inozemstvom. Na kraćim je studijskim boravcima bio 1959. na Matematičkom institutu Poljske akademije nauka; 1976. na Varšavskom sveučilištu; 1966. na Praškom sveučilištu i Akademiji znanosti; 1965. na sveučilištu u (tada Zapadnom) Berlinu. Prilikom tih boravaka održao je na tim sveučilištima, akademijama i institutima oko 60 javnih predavanja o svojim znanstvenim rezultatima iz područja matematike. Referatom, odnosno saopćenjem, prisustvovao je simpozijima i kongresima u: Zagrebu (1954.), Beču (1956.), Beogradu (1960.), Grazu (1964. i 1976.), Kišinjevu (1965.), Sarajevu (1965.), Miškolcu (1966.), Moskvi (1966.), Bukureštu (1967.), Amsterdamu (1967.), Brisbaneu (1968.), Nizzi (1970.), Ohridu (1970.) Storrsu (1971.), Novom Sadu (1975.) i Varšavi (1959. i 1975.).

ZNANSTVENI RAD U PODRUČJU MATEMATIKE

U svom znanstvenom radu u matematici Vladimir Devidé se prvenstveno bavio matematičkom logikom i zasnivanjem matematike, teorijom skupova, apstraktnom algebrom i geometrijom u višedimenzionalnim euklidskim prostorima. NajzaslužnijI je za pokretanje znanstvenog rada na matematičkoj logici u Hrvatskoj. Objavio je prvi udžbenik iz matematičke logike na hrvatskom jeziku ("Matematička logika (klasična logika sudova)", Matematički institut Beograd 1964.). Detaljna i vrlo povoljna recenzija ove knjige u američkom časopisu "Journal of Symbolic Logic" završava zaključkom da udžbenik zaslužuje prijevod na neki od svjetskih jezika. Njegovi kolegiji "Matematička logika" i "Turingovi strojevi i rekurzivne funkcije" održani na postdiplomskom studiju zagrebačkog PMF-a prvi su takvi kolegiji u Hrvatskoj. Osnovao je i niz godina vodio Seminar za osnove matematike (teoriju skupova i matematičku logiku) Instituta za matematiku Sveučilišta u Zagrebu te bio predstojnik odgovarajućeg odjela Instituta. Time je znatno pridonio da se veći broj mlađih matematičara u Hrvatskoj usmjeri na područja matematike koja su bitna u informatici, računalnim strojevima, kibernetici i sl.
V. Devidé je objavio četrdeset i jedan znanstveni rad iz područja matematike i to u dva domaća (Glasnik Matematički, Rad JAZU) i trinaest inozemnih matematičkih časopisa (u Australiji, Nizozemskoj, DR Njemačkoj, SR Njemačkoj, Švicarskoj, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Portugalu, SAD). O njima je u američkim, njemačkim, francuskim i ruskim referativnim matematičkim časopisima objavljeno više od 120 prikaza.
Kao posebno važne ističemo radove [15], [28] i [10]. U [15] dana je potpuna i efektivna enumeracija svih baza logike sudova. Ranije su bili poznati samo neki nužni i neki dovoljni uvjeti (vidi opsežan prikaz u Zentralblatt 092.00403). Rad [28] donosi elegantan i ekstremno kratak dokaz Zermelova teorema o dobrom uređenju (bez upotrebe transfinitne indukcije). Ruski Referativni Žurnal (2A65), umjesto prikaza, reproducirao je taj dokaz u cijelosti. U Radu [10] pokazano je da se poznati Peanovi aksiomi za prirodne brojeve mogu zamijeniti sa samo dva nova aksioma. U radovima [25], [31], [32] i [34] definirana je i proučavana struktura pretprojektivne geometrije. U tim su radovima poopćeni i neki teoremi poznatog mađarskog matematičara P. Erdősa. U nizu radova [12], [14], [18], [19], [20], [21], [23], [29] i [30] Devidé se bavi pojedinim klasičnim teoremima teorije skupova i za njih daje nove dokaze. Radovi [3], [5], [7], [8], [36] i [37] posvećeni su višedimenzionalnoj euklidskoj geometriji i sadrže niz novih rezultata.
Pojedini rezultati iz navedenih radova ušli su u neke standardne inozemne udžbenike i monografije, kao npr. A. Fraenkel – Y. Bar-Hillel, Abstract Set Theory; O. Boruvka, Gruppoiden und Gruppentheorie; A. Fraenkel, Foundations of Set Theory; A. G. Kuroš, Obščaja algebra. Na neke od navedenih radova nadovezali su svoja istraživanja pojedini istaknuti inozemni matematičari, npr. V. D. Bjelousov, SSSR; R. H. F. Denniston, Velika Britanije; V. Havel, Češka; M. Milici, Rumunjska itd.NASTAVNI RADOsim redovitih kolegija iz matematike na matičnom fakultetu (Viša matematika – diferencijalni i integralni račun te diferencijalne jednadžbe, Vektorska algebra i analiza, Teorija funkcija kompleksne promjenjive itd.) predavao je niz kolegija na nekoliko poslijediplomskih studija na Građevinskom fakultetu, Strojarsko– brodograđevnom fakultetu i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Sarajevu te na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (Matematička logika, Turingovi strojevi i rekurzivne funkcije, Filozofija matematike, Teorija matrica itd.) Napisao je prvi udžbenik matematičke logike na hrvatskom jeziku i održao na tu temu prve kolokvije na studijima III. stupnja. Bio je voditelj i/ili član komisije za ocjenu i obranu 20 magistarskih radova i 26 doktorskih disertacija. Od 1976. do 2003. napisao je sinopsise i bio voditelj 20 matematičkih nastavnih TV-filmova. Akademika Devidéa na dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi, kao sveučilišnog nastavnika matematike tijekom četrdesetak godina predavanja, slušalo je više od 20.000 studenata, čime je znatno doprinio izobrazbi naših visokokvalificiranih inžinjerskih i matematičkih kadrova.STRUČNI RADU našim i inozemnim knjigama i časopisima objavio je oko 300 stručnih i popularnih članaka iz područja matematike. Za potrebe studenata napisao je sedam skripata. Objavio je petnaest matematičkih knjiga, udžbenika i monografija. Niz godina bio je referent za matematičku logiku, apstraktnu algebru, teoriju skupova i višedimenzionalnu geometriju matematičkih referativnih časopisa "Mathematical Reviews", SAD i "Zentralblatt für Mathematik", Njemačka.

DRUŠTVENI RAD

Godine 1965. i 1966. bio je predsjednik Uprave Instituta za matematiku Sveučilišta i član Privremene uprave računskog stroja tog instituta. Bio je član Savjeta Matematičke gimnazije (2 godine). Godine 1966. 1967. bio je predsjednik Komisije za matematiku i mehaniku Saveznog savjeta za koordinaciju naučnih djelatnosti. Od 1960. bio je član Savjetodavnog vijeća Centra za numerička istraživanja JAZU. Godine 1967. bio je član ispitne komisije za profesore srednjih škola pri Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Bio je suradnik opće i tehničke encikolopedije Leksikografskog zavoda. Od 1963. do 1975. bio je predstojnik Odjela za matematičku logiku i teoriju skupova te voditelj seminara za ista područja Instituta za matematiku Sveučilišta. Dvadesetak je godina bio član Upravnog odbora Društva matematičara i fizičara Hrvatske. Sedamnaest je godina bio predstojnik Katedre za matematiku (odnosno grupe za primjenjene prirodne znanosti) SBF-a, odnosno FSB-a. Godine 1968. i 1969. bio je izvjestitelj Kadrovske komisije FSB. U dva navrata bio je član Savjeta FSB. Više je puta bio član raznih komisija Fakulteta, Sveučilišta, Instituta za matematiku Sveučilišta itd. Bio je član uredništva i/ili savjeta nekoliko matematičkih i književnih časopisa.

RAD NA PODRUČJU JAPANOLOGIJE I KNJIŽEVNOSTI

U našim, američkim, japanskim, njemačkim itd. književnim revijama i časopisima te zbornicima objavio je u razdoblju od 1964. do danas blizu 300 članaka, eseja, prikaza, kritika itd. U nizu hrvatskih gradova održao je oko 250 popularnih i stručnih predavanja iz područja japanske kulture, povijesti i umjetnosti. Objavio je ukupno 16 knjiga poezije, esejistike i prikaza nekih područja japanologije. Sudjelovao je na međunarodnim natjecanjima haiku poezije i primio deset uglednih nagrada. Pojedine od spomenutih knjiga vrlo su povoljno ocijenjene u nas i u inozemstvu, među ostalim i od japanskoga Dvora. Godine 1977. napisao je sinopsise za 8 polusatnih TV-emisija o japanskog povijesti kulture.
Svojim djelovanjem na uvođenje u nas japanskog haiku pjesništva putem nekoliko knjiga i više od stotinu javnih predavanja, prvenstveno je akademik Devidé zaslužan da se u nas visoko razvila ta podrijetlom japanska književna forma, tako da je danas Hrvatska u tom pogledu nesumnjivo među prvima u svijetu. Na najvećem i najautoritativnijem međunarodnom haiku natjecanju (ITOEN u Japanu), na koji godišnje iz četrdesetak zemalja stiže oko milijun pjesama, Hrvatska je po broju nagrada, priznanja i pohvala za haiku na engleskom godine 1993. i 1994. bila treća na svijetu (iza Japana i SAD), 1997. druga (iza Japana, a ispred SAD), a 2003. čak prva. U najautoritativnijoj svjetskoj antologiji haiku pjesništva Haiku World Williama Higginsona (1966.) po zastupljenosti su, od pedesetak zemalja, samo Sjeverna Amerika i Japan ispred Hrvatske. Također, Hrvatska je tijekom Domovinskog rata razvila jedan novi žanr, "haiku iz rata", tako da su, primjerice, u uglednoj belgijskoj antologiji svjetske haiku poezije "Duizend kolibries" od 35 zemalja jedino Hrvatskoj dodijeljen dva poglavlja, "Hrvatski haiku" i "Rat u Hrvatskoj". Uzevši u obzir popularnost i značenje haiku pjesništva u Japanu, ovi naši uspjesi na tom području značajno su pridonijeli ugledu Hrvatske u Japanu, što se očitovalo na mnoge načine.

PLAKETE I PRIZNANJA (osim odličja i nagrada navedenih u životopisu)

  • 22. 03. 1963. Zahvalnica Strojarskog fakulteta u Rijeci na pomoći kao članu elektorske komisije prilikom osnivanja i organizacije SF u Rijeci.
  • 25. 10. 1969. Priznanje FSB-a prigodom proslave 50. obljetnice visokoškolske nastave strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, za požrtvovan i uspješan rad.
  • 02. 11. 1970. Spomenica odbora za proslavu 20. obljetnice izlaženja časopisa "Radost" i izdavačkog štamparskog poduzeća "Naša djeca" za stvaralački rad i suradnju u odgoju mladih naraštaja.
  • 4. 01. 01. 1973. Priznanje FSB-a za ustrajan, nesebičan i savjestan rad na razvoju i napretku Fakulteta.
  • 5. 16. 04. 1974. Velika medalja FSB-a za posebne zasluge na unapređenju rada i razvoja FSB-a.
  • 13. 11. 1975. Spomen-plaketa izdavačkog savjeta i odbora za proslavu 25. obljetnice izlaženja časopisa "Radost", za višegodišnju plodnu suradnju na području stvaralaštva za djecu te za doprinos na razvijanju umjetničkog odgoja i obrazovanja mladih naraštaja.
  • 28. 12. 1978. Priznanje FSB-a za ustrajan, nesebičan i savjestan 20-godišnji rad na razvoju i napretku Fakulteta.
  • 09. 02. 1979. Priznanje i plaketa FSB-a za posebne zasluge na unapređenju i razvoju Fakulteta u povodu 60. obljetnice visikoškolske nastave strojarstva i brodogradnje u Hrvatskoj.
  • 25. 03. 1980. Priznanje zaslužnom članu u povodu 30 godina Društva matematičara i fizičara.
  • 12. 12. 1980. Plaketa Tehničkog fakulteta u Rijeci u povodu proslave 20. obljetnice rada Tehničkog fakulteta, za izuzetan doprinos osnivanju tog Fakulteta.