Meni osobnih stranica


akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Datum rođenja:

  • 07.10.1943

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • Adresa: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zrinski trg 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Telefon: +385(0)14895122

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor - Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • dopisni član - Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (19.06.2015. - ...)
  • profesor emeritus - Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (21.07.2015. - ...)

Funkcije u Akademiji:

  • voditelj - Kabinet za arhitekturu i urbanizam
  • predsjednik - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2019. - ...)
  • član Presjedništva - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2019. - ...)
  • predsjednik Odbora - Odbor za imovinu (28.04.2015. - 17.04.2019.)
  • predsjednik Odbora - Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa (26.03.2013. - 27.03.2019.)
  • potpredsjednik - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2011. - 31.12.2018.)
  • predsjednik Upravnog odbora - Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1998. - 2018.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za likovne umjetnosti (24.07.1991. - ...)
  • izvanredni član - Razred za likovne umjetnosti (17.05.1990. - 24.07.1991.)
  • član suradnik - Razred za likovne umjetnosti (31.03.1980. - 17.05.1990.)

Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rođen je 7. listopada 1943. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967. Stručno i umjetnički usavršava se od 1968. do 1970. u Majstorskoj radionici akademika Drage Galića u kojoj započinje uspješno sudjelovanje na javnim urbanističko-arhitektonskim natječajima. Usporedno do 1974. radi u Arhitektonskom birou “Medveščak” u Zagrebu. Uz to, 1972. godine nastavlja studij na Arhitektonskom fakultetu, te će 1978. magistrirati s radom Razvoj modela u znanstvenoj metodi urbanističkog planiranja. U međuvremenu od 1974. do 1976. boravi u Americi. Nominacijom HAZU  dodijeljena mu je stipendija iz fonda “Zlatko i Joyce Baloković”, pa akademsku godinu 1974./75. provodi na specijalnom studiju Sveučilišta Harvard u Cambridgeu MA,  gdje s trećinom programa sudjeluje i na M.I.T.- u. Sljedeće godine (1975./76.) na usavršavanju je u arhitektonskim atelijerima “Skidmore, Owings & Merrill“ u Chicagu. Po povratku u domovinu djeluje u Urbanističkom institutu Hrvatske u Zagrebu. Stvara i primjenjuje URBAN, prvi računalni jezik za potrebe urbanističkog i prostornog planiranja u nas. Godine 1990. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorira s disertacijom Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju. Svojim stvaralaštvom – uz dvjestotinjak idejnih studija, planova i projekata – dobiva više priznanja među kojima su: nagrade “Vladimir Nazor” Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995., te nagrada “Viktor Kovačić” Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979. godini. Za izniman doprinos hrvatskoj arhitekturi – za vrijedna ostvarenja koja originalno i kreativno pridonose slici suvremenog Zagreba – 2001. dodijeljena mu je Nagrada Grada Zagreba. Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića odlikovan je 2009. godine. Na globalnom planu najznačajniji je arhitektonski uspjeh pobjeda na međunarodnom natječaju za novi putnički terminal Zračne Luke Zagreb 2008. s B. Kinclom i J. Radićem, u kojem je taj hrvatski rad u svim elementima ocijenjen najboljim te osvaja I. nagradu ispred svjetske arhitektonske elite (N. Foster, Z. Hadid i dr.). Autorski projektira i nadzire izgradnju novog terminala koji je otvoren  javnosti  2017. godine. Za to ostvarenje dodijeljena je Američka arhitektonska nagrada iste godine. Ostali Neidhardtovi značajni natječajni projekti nagrađeni su također prvim nagradama i ostvareni kao što su primjerice: Višenamjensko središte (Centar I) Banja Luke, zatim Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (sa suautorima), te Poslovna zgrada INA -Trgovine u Zagrebu. Realizirao je i Poslovnu zgradu “Croatia Osiguranja“, te HBOR-a u Zagrebu. S tridesetpet godišnjim nastavnim iskustvom u djelovanju na Arhitektonskom fakultetu, u konačnici kao redoviti profesor u trajnom zvanju ističe nerazdvojnost nastave i stvaralaštva, potkrepljujući to djelovanjem u osnivanju strukovne komore arhitekata, te 1996. osnivanjem tvrtke “Neidhardt arhitekti d.o.o.“. Znanstvenoistraživačke i stručne radove, njih stotinjak, aktivno objavljuje od 1969. u domaćim i inozemnim časopisima. O njegovu radu proizašlo je isto toliko publiciranih prikaza, te desetci istupa na domaćim i međunarodnim skupovima. U knjizi Čovjek u prostoru objavljenoj 1997. postavlja antroposocijalnu metodu projektiranja baziranu na izvodima komplementarnosti znanosti i umjetnosti. Od 1970., s tridesetak nastupa, izlagao je na svim relevantnim grupnim izložbama arhitekture u Hrvatskoj, a i na međunarodnim izložbama, od kojih je najznačajniji XIX. Triennale u Milanu. Samostalno izlaže u Akademijinom Hrvatskome muzeju arhitekture u Zagrebu 2001., uz promociju arhitektonske monografije o njegovu stvaralaštvu. Bibliografija članaka o autoru bilježi stopedesetak jedinica. Javnim i društvenim radom bavi se u nizu institucija i foruma. Dugogodišnji je zaslužni član, zatim predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata (1995.-1999.). Zbog iznimnog doprinosa arhitekturi Zagreba promoviran je u Počasnog člana Društva arhitekata Zagreba. Od 1996. godine jest International Associate of The American Institute of Architects. Godine1980. izabran je za člana-suradnika, 1990. za izvanrednog člana, a od 1991. godine redoviti je član – akademik. Od 2011. do 2018. bio potpredsjednik, a od 2019. predsjednik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,. Predsjednik je Akademijina Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa i glavni urednik edicije Hrvatska prirodna bogatstva i kulturna dobra. Voditelj je Kabineta za arhitekturu i urbanizam – Arhiva za likovne umjetnosti, a od 1998. do 2018. predsjedao je Upravnim odborom Zaklade HAZU. S akademicima Begovićem i Vulinom ostvaruje zgradu nove Akademijine knjižnice. Godine 2015. postaje dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Na Arhitektonskom fakultetu kolegij „Zgrade za rad i trgovinu“ zaključuje s 29 video predavanja slobodno dostupnih na You Tube-u, a kao Professor emeritus nastavlja na doktorskom studiju s kolegijem Arhitektonsko istraživanje suvremenosti. 

Neidhardt - predavanja

Predavanja akademika Velimira Neidhardta – Arhitektura radnih i komercijalnih prostora

 

Opširnije podatke pogledajte ovdje