Silvana Vranić

Datum rođenja:

  • 1961

Mjesto rođenja:

  • Rijeka

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • profesor doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor - Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet u Rijeci

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik - Razred za filološke znanosti (10.05.2012. - ...)

 

 

ŽIVOTOPIS

Dr. sc. Silvana Vranić, red. prof., rođena je 1961. u Rijeci.

Dobitnica je Nagrade Josip Juraj Strossmayer 2006. za područje humanističkih znanosti za knjigu Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi i Godišnje nagrade Općine Kostrena 2006. Javno priznanje Ličko-senjske županije za osobit prinos proučavanju govora otoka Paga i suradnju na rječnicima govora Ličko-senjske županije za 2012. dodijeljeno joj je 2013. Kao glavna je urednica primila zahvalu Filozofskoga fakulteta za postignuća časopisa Fluminensia 2016. godine.

Zamjenica je predsjednika Savjeta Sveučilišta u Rijeci u drugome mandatu.

Za člana suradnika Akademije izabrana je 12. svibnja 2012.

 

ZNANSTVENA DJELATNOST  

Studij Hrvatski ili srpski jezik i književnost, nastavničkoga usmjerenja upisala je pri Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1980. i diplomirala 1. ožujka 1985. obranivši radnju Fonologija mjesnoga govora Metajne pod mentorstvom dr. sc. Milana Moguša, red. prof.

Magistarsku radnju pod naslovom Fonologija čakavskih govora otoka Paga (217 str.) obranila je 12. veljače 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom akademik Milan Moguš (mentor), akademik Josip Vončina, dr. sc. August Kovačec, red. prof.

Doktorsku disertaciju Čakavski ekavski govori: sustav i podsustavi  (418 str.) obranila je 12. listopada 1999. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci pred povjerenstvom: dr. sc. Iva Lukežić, red. prof. (mentor), akademik Milan Moguš, dr. sc. Marija Turk, izv. prof.

Na Filološkom odjelu Pedagoškoga (danas: Filozofskoga) fakulteta u Rijeci izabrana je 8. lipnja 1993. u znanstveno-istraživačko zvanje znanstvenoga asistenta za filologiju, 22. veljače 1994. u suradničko zvanje asistenta, a na Filozofskom fakultetu u Rijeci 27. siječnja 2000. u suradničko zvanje višeg asistenta iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polja jezikoslovlja, grane kroatistika. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabrana je 9. svibnja 2001., u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora 17. srpnja 2006., a 19. srpnja 2011. u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polja jezikoslovlja, grane kroatistika na istom fakultetu.

Objavila je znanstvene knjige: Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 1. fonologija (2002., recenzenti Iva Lukežić i Marija Turk), Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi (2005., recenzenti Iva Lukežić i Milan Moguš) i Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 2. morfologija (2011., recenzenti Iva Lukežić i Josip Lisac), Rječnik govora Novalje na otoku Pagu (u suautortvu s Ivom Oštarićem), napisala uvodne studije i priredila za objavljivanje dio 135. knjige Stoljeća hrvatske književnosti (Zagreb: Matica hrvatska, 2017., ur. J. Lisac) Dragutin Antun Parčić – Izabrani radovi i pisma.

Ukupno je objavila preko sedamdeset znanstvenih radova iz polja jezikoslovlja, grane kroatistika, područja dijalektologije.

Sudjelovala je na više znanstvenih skupova i konferencija u inozemstvu (III. međunarodni slavistički skup Teorija i praksa nastave slavenskih jezika 1997. u Pečuhu, Diahronija in sinhronija v dialektoloških raziskavah 2006. u Mariboru, Makedonsko-hrvatski književni i kulturni vrski, 2007. u Ohridu, na 26. simpoziju Obdobja – Metode in zvrsti, Slovenska narječja med sistemom in rabo, 2007. u Ljubljani, Prvi bosansko-hercegovački slavistički kongres 2011. u Sarajevu, MSA Conferences 18th Annual Mediterranean Studies Congress, University of Athens 2015. u Ateni, Sarajevski filološki susreti 4 2016. u Sarajevu, Konferencija Općeslavenskoga lingvističkog atlasa 2016. u Beogradu, ASEEES 49th Annual Convention 2017. u Chicagu, IL, Konferencija Općeslavenskoga lingvističkog atlasa 2017. u Časti Papirnički, Bratislava, Republika Slovačka, Konferencija Općeslavenskoga lingvističkog atlasa 2018. u Beogradu) i na tridesetak domaćih znanstvenih skupova, među kojima su brojni s međunarodnim sudjelovanjem (na Međunarodnom znanstvenom skupu Riječki filološki dani 1994., 1998., 2000., 2002., 2006., 2012., 2014. u Rijeci, Međunarodnom slavističkom simpoziju Hrvatski filološki skup 1995., 2000. i 2001. u Rijeci, Znanstvenom skupu o Bogoslavu Šuleku u HAZU 1995. u Zagrebu, Znanstvenom skupu o hrvatskim dijalektima u HAZU 1996., 2000., 2004., 2008., 2012. i 2016. u Zagrebu, Drugom hrvatskom slavističkom kongresu 1999. u Osijeku, Trećem hrvatskom slavističkom kongresu u Zadru 2002. i V. hrvatskom slavističkom kongresu 2010. u Rijeci, IV. međunarodnom leksikološko-leksikografskom znanstvenom skupu Jezikoslovno nazivlje Dijalektna leksikografija 2005. u Zagrebu, Međunarodnom znanstvenom skupu Josip Hamm i njegovo djelo 2005. u Zagrebu, Rudolf Strohal i njegovo djelo 2006. u Karlovcu, Standardni jezici i sociolekti 2013. u Dubrovniku, Šesti hrvatski slavistički kongres 2014. u Vukovaru i Vinkovcima, Domaća rič, 2015. u Zadru i Pagu, Prva konferencija Centra za jezična istraživanja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2015. u Rijeci, Znanstveni skup Sedam stoljeća augustinskoga samostana u Rijeci 2015. u Rijeci, CLARC, Perspektive jezične raznolikosti, Međunarodna jezikoslovna konferencija 2018. u Rijeci, Rimski brevijari od 13. st do Tridentinskoga sabora 2018. u Pazinu). Sudjelovala je na znanstvenim i znanstveno-stručnim skupovima bez međunarodnoga sudjelovanja: Književno stvaralaštvo, jezik i kultura na otoku Korčuli 2012. u Korčuli, Etnološke i folklorističke znanosti u Kvarnerskom primorju i Istri u 19. i 20. st. u organizaciji Akademijinih zavoda 2013. u Rijeci, Znanstveni skup u povodu 150. obljetnice Čitalnice u Kastvu, prve hrvatske čitaonice u Istri 2016. u Kastvu, Znanstveno-stručni skup Život, kultura i povijest Kostrene 7 2005., 2007. i 2017. u Kostreni.

Bila je suradnicom na više znanstveno-istraživačkih projekata matičnoga ministarstva: na projektu Dijalektološka istraživanja u sjeverozapadnome čakavskome arealu (voditelj projekta dr. sc. Iva Lukežić, red. prof., Filozofski fakultet u Rijeci) istraživala je čakavske ekavske govore, rubne govore sjeverozapadnoga čakavskoga prostora, sintaksu i temeljni rječnik čakavskih govora otoka Paga, na projektu Čakavsko narječje: sjeverni i središnji dijalekti (voditelj dr. sc. Iva Lukežić, red. prof. u trajnome zvanju, Filozofski fakultet u Rijeci) istraživala je morfologiju i rječnik sjeverozapadnoga paškog areala, štokavske i čakavske značajke u govorima jugoistočnoga paškog areala, kao i rubne sjeverozapadne čakavske govore, na projektu Hrvatski jezični atlas (voditelj projekta dr. sc. Mijo Lončarić, znanstveni savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu) istražila je govor Kršana te predala fonološki opis prihvaćen za tisak. Na projektu Hrvatski mjesni rječnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža istraživala je korpus Kostrene, a na projektu Onomastica adriatica Vladimira Skračića participirala je sintezom jezičnih značajki govora jugoistočnoga i sjeverozapadnoga paškoga makrosustava. Bila je voditeljem znanstvenoga projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pod nazivom Prilozi za istraživanje čakavskih dijalekata na području zapadne Hrvatske (uključena u znanstveni program Povijesna, sakralna i jezična baština zapadne Hrvatske), u okviru kojega je objavila knjigu o morfologiji sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu i Rječnik govora Novalje na otoku Pagu (u suradnji s Ivom Oštarićem), i suradnica na projektu Hrvatska dijalektologija Josipa Lisca. Trenutno je voditelj potpore Prilozi za istraživanje čakavskih dijalekata na području zapadne Hrvatske Sveučilišta u Rijeci. Od 2014. suradnica je na projektu OLA i ALE Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Hrvatska zaklada za znanost) i Centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.

Tijekom 1995. i 1996. sudjelovala je u pripremama za organizaciju poslijediplomskoga studija Lingvistika s posebnim obzirom na dijalektologiju (sinkronijski i dijakronijski aspekt) pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, a akademske je godine 1998./1999. sudjelovala u izvođenju nastave pod vodstvom dr. sc. Ive Lukežić, red. prof., na tom studiju. Na Poslijediplomskom doktorskom studiju Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika, na kojemu je suvoditelj i nositelj više kolegija, osmislila je dijalektološku komponentu i participirala u pripremama za reakreditaciju toga studija. Bila je angažirana u izradbi programa Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetnoga i jednopredmetnoga) prema ECTS sustavu. Komentorirajući klasifikacijsku radnju, sudjelovala je u radu poslijediplomskoga studija lingvistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Sudjelovala je u izvedbi dijalektološkoga kolegija na poslijediplomskom studiju Kroatistika – Hrvatski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije Hrvatskih studija u Zagrebu.

Bila je predsjednikom i članom povjerenstava za ocjenu i obranu više doktorskih disertacija te predsjednikom povjerenstava za izbor kandidata u znanstveno-nastavna zvanja. Bila je mentorom obranjene magistarske radnje o skupini čepićkih govora, a mentorom dviju doktorskih disertacija: o fonologiji i morfologiji ekavskih labinskih govora i fonologiji i morfologiji štokavskih ikavskih gorskokotarskih govora te sumentorom doktorske disertacije o toponimiji ludbreške Podravine. Trenutno mentorira doktorsku disertaciju o govoru Grižana. S diplomandima je i doktorandima objavila više radova u znanstvenim i u stručnim publikacijama.

S ciljem popularizacije znanosti bila je aktivno uključena u Festival znanosti 2009. kao predavač s temom O dvama čakavskim ekavskim poddijalektima na području Grada Rijeke, a održala je niz predavanja za širu javnost (npr. Hrvatska narječja u dijalektalnoj književnosti, 14. siječnja 2016. u okviru radionice za osnovnoškolske učitelje hrvatskoga jezika s riječkoga područja na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a 9. travnja 2016. predavanje Pripadnost puntarskoga govora na Okruglom stolu Puntarska beseda danas u Puntu, plenarno predavanje Zavičaj se govorom prepoznaje 20. listopada 2017. u okviru Konferencije Udruge Idiom Filozofskoga fakulteta u Rijeci.).

Koordinator je za prijavu Sveučilištu u Rijeci poslijediplomskih studija Filozofskoga fakulteta u Rijeci, član Etičkoga povjerenstva za znanstvena istraživanja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, član Povjerenstva za odobravanje sredstava za izdavačku djelatnost Odsjeka za kroatistiku i od 2018. član Povjerenstva za dodjelu nagrada Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

 

NASTAVNA DJELATNOST

Od 1. ožujka 1994. na Filološkom odjelu Pedagoškoga fakulteta u Rijeci (danas Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta) održavala je seminare na kolegijima Staroslavenski jezik (i na zasebnom dijelu toga kolegija Slavenskim pismima), Dijalektologija te na izbornom kolegiju Dijalektološka terenska  istraživanja. Akademske je 1995./1996. godine vodila kolegij Seminar diplomskoga rada. Prethodne je i te akademske godine kao vanjski suradnik Filozofskoga fakulteta u Puli sudjelovala u izvođenju nastave iz predmeta Staroslavenski jezik i Dijalektologija

Nakon izbora u zvanje višeg asistenta u siječnju 2000. na Filozofskom fakultetu u Rijeci održavala je seminare na kolegiju Staroslavenski jezik i Dijalektologija na studiju Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetnom i jednopredmetnom), a zatim i predavanja kao nositelj kolegija Dijalektologija na istoimenom jednopredmetnom studiju.

Nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta 2001. predavala je i vodila seminare na kolegijima Dijalektologija i Dijalektološka terenska istraživanja na studiju Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetnom i jednopredmetnom) na matičnom fakultetu te od ljetnoga semestra akademske godine 2005./2006. i na izbornom kolegiju Razvoj i uspostava hrvatskih narječja na studiju Hrvatski jezik i književnost prema ECTS sustavu.

Nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora predaje na kolegijima Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika, Čakavsko narječje (/kajkavsko/štokavsko narječje, ciklički), Dijalektologija hrvatskoga jezika, Dijalektologija hrvatskoga jezika: leksikologija i leksikografija, Dijalektologija hrvatskoga jezika: morfologija, Dijalektologija hrvatskoga jezika: terenska istraživanja, te na nastavničkom modulu na kolegiju Njegovanje kulturne baštine: izrada školskih rječnika na studiju Hrvatski jezik i književnost (preddiplomski i diplomski, jednopredmetni i dvopredmetni, nastavničkoga i općega usmjerenja) prema ECTS sustavu.

Akademske je godine 2009./2010. predavala na Učiteljskom fakultetu u Rijeci i na njegovu odjelu u Gospiću kolegij Hrvatski jezik i zavičajnost u nastavi.

U listopadu 2005. bila je gost predavač na Odjelu za slavistiku Filozofskoga fakulteta u Ljubljani, gdje je održala ciklus predavanja o čakavskom ekavskom  dijalektu, a u listopadu 2011. na Harriman institutu (Columbia University, New York) predavala je o razvoju hrvatskoga jezika kao sustava i hrvatskoga jezika kao standarda. Od 7. do 13. travnja 2014. u sklopu programa Erasmus boravila je na Sveučilištu u Bernu, Švicarska, gdje je predavala o čakavskom narječju. Od 1. do 11. ožujka 2017. u sklopu programa Erasmus+ stručno se usavršavala na Sveučilištu Macquarie (Sydney, Australija), Faculty of Arts – Department of International Studies: Languages and Cultures – Croatian Studies Centre i predavala o hrvatskim narječjima.

Bila je mentorom sedamdesetak diplomskih radnji iz područja dijalektologije i završnih radova (preddiplomskoga studija).


STRUČNA DJELATNOST

Silvana Vranić objavila je tridesetak stručnih radova i prikaza jezikoslovnih rasprava u časopisima i glasilima.

Predavala je u Školi hrvatskoga jezika za učitelje i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore u organizaciji Ministarstva prosvjete i kulture 1995. u Novom Vinodolskom i niz godina u Rijeci. Održala je više pozvanih predavanja profesorima hrvatskoga jezika i književnosti te široj javnosti. Sudjelovala je u izradi Akademijina Rječnika čakavskoga narječja na govoru Vodica. Lektorirala je više zbornika, časopisa i glasila, nekoliko knjiga iz područja prirodnih i humanističkih znanosti, akcentuirala više zbirki pjesama i popisa riječi čakavskih autora, recenzirala više članaka za časopise i zbornike, više projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, više projekata Nacionalne zaklade za znanost, niz rječnika čakavskih govora, više znanstvenih knjiga i udžbenika. Predstavila je više knjiga i zbornika.

Bila je članica Organizacijskoga, kasnije i Programskoga odbora RFD-a od veljače 2002. do prosinca 2016. te urednica radova iz područja jezikoslovlja 6. i 7. zbornika Riječkih filoloških dana, a bila je predsjednicom Organizacijskoga odbora 8. riječkih filoloških dana održanih u studenom 2009. u Rijeci i Znanstvenoga skupa Šimun Kožičić Benja i njegova tiskara u Rijeci (1530. – 1531.) u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Filozofskoga fakulteta u Rijeci, niza lokalnih skupova itd. Uredila je Zbornik u čast Ivi Lukežić U službi jezika i knjigu Grobnički govor XX. st. (gramatika i rječnik) Ive Lukežić i Sanje Zubčić te suuredila posebno izdanje časopisa Fluminensia 2012. s radovima sa Znanstvenoga skupa Šimun Kožičić Benja i njegova tiskara u Rijeci (1530. – 1531.). Članica je Uređivačkoga odbora izdanja Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, predsjednica Organizacijskog odbora Znanstveno-stručnoga skupa Život, kultura i povijest Kostrene (sedam skupova) te urednica više brojeva Zbornika (7 knjiga). Član je Uredništva časopisa Fluminensia od 2010, suurednica broja 1 za 2012., a glavna urednica od 2013. do veljače 2017. Bila je članom Organizacijskoga odbora Prve konferencije Centra za jezična istraživanja održane na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 22. – 23. svibnja 2015., a kao član Znanstvenoga vijeća sudjelovala je u organizaciji Znanstvenoga skupa Sedam stoljeća augustinskoga samostana u Rijeci održanog u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke i na Filozofskom fakultetu u Rijeci od 22. do 24. listopada 2015. Bila je članicom Organizacijskoga odbora Konferencije CLARC2018 Centra za jezična istraživanja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Članicom je hrvatskoga tima Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities, EU.

 Od 1999. uključena je u Odbor za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU, a članica je i drugih strukovnih udruga: Hrvatskoga filološkoga društva,  Hrvatskogradišćanskohrvatskoga društva, Centra za jezična istraživanja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a bila je i zamjenicom voditelja Centra od osnutka do 2017., kao i članica Predsjedništva Katedre Čakavskoga sabora Kostrena i Katedre Čakavskoga sabora Rijeka. Bila je voditeljicom Podružnice  Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Rijeci od 2009. (2011.) do 2016. Bila je članicom Odbora za kulturu, odgoj i obrazovanje Općine Kostrena od 2013. do 2016., a od 2017. predsjednica je Etičkoga povjerenstva Općine Kostrena. Predsjednica je više povjerenstava za očuvanje izvornosti čakavštine.

Bila je predstojnicom Katedre za hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci tijekom sedam akademskih godina i pročelnica Odsjeka akademske godine 2011. – 2012.