Meni osobnih stranica


akademik Siniša Triva

Datum rođenja:

  • 10.10.1919

Mjesto rođenja:

  • Šibenik

Datum smrti:

  • 05.12.2004

Mjesto smrti:

  • Zagreb

Akademske titule:

  • akademik
  • profesor doktor znanosti
  • professor emeritus

Institucije:

  • redoviti profesor u miru - Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • professor emeritus - Sveučilište u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za društvene znanosti (24.07.1991. - 05.12.2004)
  • izvanredni član - Razred za društvene znanosti (17.05.1990. - 24.07.1991.)
  • član suradnik - Razred za društvene znanosti (31.03.1980. - 17.05.1990.)

SINIŠA TRIVA rodio se 10.11.1919. u Šibeniku. Maturirao je 1938. na gimnaziji u Šibeniku. Pravo je studirao u Beogradu (1938-1941) i u Zagrebu (1945-1947). Doktorat pravnih znanosti stekao je 1956. na Sveučilištu u Zagrebu. Naslovni docent postao je 1958. Na postdiplomskom studiju u Strasbourgu obranio je 1959. diplomsku radnju. 1961. bio je na studijskom boravku na Harvard University u Bostonu (USA, Mass.).

Od 1944. do sredine 1953. radio je u pravosudnim tijelima kao tajnik suda, referent u Ministarstvu pravosudja NRH i sudac. Od 1953. pa do umirovljenja koncem 1990. radio je na Katedri za gradjansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu: kao asistent (1953), docent (1959), izvanredni profesor (1961) i redovni profesor (1965). Predstojnik Katedre bio je od 1959. do 1991.

S.Triva vodio je kolegije gradjanskog procesnog prava i arbitražnog prava na postdiplomskim studijima pravnih fakulteta u Zagrebu, Ljubljani, Novom Sadu i Splitu (studiji iz privrednog, trgovačkog, gradjanskog, autorskog i pomorskog prava). Predavao je na pravnim fakultetima u Splitu, Rijeci, Osijeku, Ljubljani, Novom Sadu, Beogradu, Sarajevu, Skopju, Bitoli; na fakultetima i drugim znanstvenim ustanovama u inozemstvu, pa tako u Veneciji, Bariju, Parizu, Aix-en-Provenceu, Budapestu, Pečuhu, Cambridgeu (Mass.), Ljubljani. Svoje referate podnosio je na kongresima u zemlji i u inozemstvu (Bari, Venecija, Stresa, Pariz, Budapest, Teheran). Kolegij iz međunarodnog arbitražnog prava, područja njegove uže specijalnosti, vodi na postdiplomskom studiju iz trgovačkog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu od njegovog osnivanja 1961. do danas.

S.Triva djelovao je kao mentor u stjecanju naslova magistra i doktora pravnih znanosti do kraja 1990. niza istaknutih suvremenih civilnih procesualista; medju njima su i svi nastavnici gradjanskog procesnog prava na pravnim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Ljubljani.

Školske godine 1966/67. bio je prodekan, a 1967/68. i 1968/69. dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu.

1980. izabran je za člana suradnika razreda za društvene znanosti JAZU; od 1990. izvanredni je član JAZU, a od 1991. redoviti član HAZU. Uz akademika E.Pusića bio je koordinator Radne grupe Razreda za društvene znanosti HAZU za izradu Rječnika hrvatskog pravnog i upravnog nazivlja.

Znanstvenoistraživački rad S.Trive u pravilu je motiviran temama i problemima njegovih aktualnih angažiranja u javnim i drugim društvenim aktivnostima. Tako su već njegovi prvi radovi vezani uz funkciju tajnika savezne stručne komisije za izradu Zakona o parničnom postupku iz 1956. (1950-1955), od kada datira njegova uska suradnja s nestorom domaćeg gradjanskog procesnog prava profesorom S. Zugliom, koji ga je pozvao na svoju katedru. U zajednici s njime 1957. napisao je veliki dvotomni Komentar Zakona o parničnom postupku iz 1956, kritičku znanstvenu obradu tog značajnog zakona. U svojim monografskim studijama, člancima i esejima (objavio je preko stotinu radova) angažirao se na produbljenom komparativnom izučavanju instituta koji dosižu krajnje granice discipline, noseći u sebi karakteristike po kojima se manifestiraju kao temeljni garanti pravne sigurnosti i zaštite ljudskih prava i sloboda (ubi remedium ibi jus). Medju njima su radovi o dispozitivnim radnjama stranaka, o prejudicijelnim pitanjima, o pravnoj prirodi i granicama pravomoćnosti, o traženju istine, slobodnoj ocjeni dokaza, pravnim lijekovima, o otvorenom pravosudjenju, pravnom interesu, harmonizaciji supstancijalnih i procesnih normi, savjesnosti i zloupotrebi prava. Gradjansko parnično procesno pravo, sistemsko djelo zasnovano na izučavanju suvremene sudske prakse (šest izdanja), osiguralo mu je autoritet vodećeg civilnog procesualiste. Za peto izdanje dobio je 1985. republičku nagradu Sabora Republike Hrvatske "Božidar Adžija" za istaknuto znanstveno djelo.

U razdoblju od 1969. do 1976. S.Triva koordinirao je rad savezne stručne komisije za izradu novog (drugog) Zakona o parničnom postupku iz l976, čije novelirane institucije - posebno one o pravnim lijekovima - nose pečat njegovih istraživanja. O teoretskim osnovama ostvarene reforme objavio je, u suradnji sa članovima katedre V.Belajcem i M.Dikom, knjigu Novo parnično procesno pravo.

S.Triva bio je tijekom deset godina (1969-1977) član stručne komisije Jadranskog instituta JAZU za izradu nacrta Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi iz 1977. U njegovoj redakciji, i uz njegov autorski doprinos, objavljen je 1981. veliki komentar tog zakona.

Uz suradnju članova Katedre V.Belajca i M.Dike, S.Triva napisao je i redigirao knjigu Sudsko izvršno pravo (dva izdanja: 1980. i 1984.), teoretsku kritičku obradu sistema novog sudskog izvršnog prava inauguriranog Zakonom o izvršnom postupku iz 1978.

Angažiranost S.Trive u izučavanju arbitražnog prava kulminirala je pisanjem, u suradnji sa profesorom A. Goldštajnom, knjige Medjunarodna trgovačka arbitraža, koja je, pored zapaženih inozemnih prikaza i recenzija, dobila i nagradu "Službenog lista SFRJ" za najbolje djelo iz oblasti pravnih nauka objavljeno 1987.

Od početka 1984., pa do privremene obustave rada na tom poduhvatu 1992., S.Triva bio je glavni urednik "Pravne enciklopedije", isprva Pravnog fakulteta, a od 1988. Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" u Zagrebu.

S.Triva bio je inicijator projekta, začetog u radnoj grupi "Pravo i društvo" Razreda za društvene znanosti JAZU, a danas je koordinator istraživačkog projekta Pravnog fakulteta u Zagrebu u kome se (isprva u okviru projekta programa FUNEP - "Funkcionalna nezavisnost pravosuđa", a zatim ESUP - Evropsko sudsko pravo i zaštita temeljnih ljudskih prava), multidisciplinarno i komparativno, obrađuju problemi funkcionalne neovisnosti sudova i sudaca te efikasnosti pravosudjenja - sve u funkciji ostvarivanja postulata pravne države i zaštite ljudskih prava.

U povodu savjetovanja održanog 8-10.11.l989. u Opatiji, Društvo za gradjanskopravne znanosti i praksu Hrvatske posvetilo je S.Trivi svoj "Zbornik radova" za njegov izuzetan doprinos znanosti gradjanskog procesnog prava.

Društvo hrvatskih sudaca izabralo je 1992. S.Trivu za svog počasnog člana.

Četrdesetsedam godina aktivnosti S.Trive vezanih uz Pravni fakultet u Zagrebu nije ga odvuklo s područja praktičnog pravosuđenja, inspirativnog za njegov znanstveni opus. Od samih početaka djelovanja privrednog sudstva bio je i danas je povremeni sudac Visokog trgovačkog suda Hrvatske. Intenzivna je bila i njegova suradnja sa Vrhovnim sudom Hrvatske, posebno na odjelskim sjednicama građanskopravnog i trgovačkog odjela. Od 1961. bio je arbitar Vanjskotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Jugoslavije. Od osnivanja arbitražnog sudišta u Hrvatskoj (1966.) predsjednik je Stalnog izbranog (arbitražnog) sudišta pri Privrednoj komori Hrvatske, sada Hrvatskoj gospodarskoj komori. Djelovao je i kao arbitar-predsjednik arbitražnog vijeća Međunarodnog arbitražnog sudišta (ICA) Međunarodne trgovačke komore u Parizu (ICC).

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 1.2.2000. odluku kojom se S. Trivi dodjeljuje počasno zvanje i titula professor emeritus.

Poshumno:

Hrvatska gospodaraska komora na obljetnici osnivanja 16.02.2005. dodijelila je (posmrtno)  "Zlatnu kunu" kao nagradu za životno djelo akademiku Siniši Trivi, za doprinos razvitku hrvatskog gospodarstva na području arbitražne prakse, te utemeljitelju modernog arbitražnog sudišta u Hrvatskoj.