Iz: Pregled kandidata za nove članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti IZBORNA SKUPŠTINA – 15. svibnja 2014.

 

     Robert BADINTER rođen je 30. ožujka 1928. u Parizu. Nakon diploma stečenih na Filozofskom (1947.) i Pravnom fakultetu (1948.) Sveučilišta Sorbonne, magistrirao je na Sveučilištu Columbia u New Yorku (1949.). Doktorirao je u području pravnih znanosti. Na Sveučilištu Sorbonni aktivno je djelovao u razdoblju 1974. – 1994.; profesor je emeritus. Bio je  ministar pravosuđa (1981. – 1986.); obavljajući tu dužnost, istaknuo se ukidanjem smrtne kazne, vojnih sudova u doba mira, poboljšanjem prava žrtava u kaznenom pravosuđu i uvođenjem rada za opće dobro na slobodi kao zamjene za kaznu zatvora. Od 1986. do 1995. bio je predsjednik Ustavnog suda, a od 1995. član je Senata Francuske Republike. 
     Nakon 1989. uključio se u rješavanje ustavnih problema u novim demokratskim zemljama srednje i istočne Europe. Bio je predsjednik peteročlane („Badinterove“) Arbitražne komisije Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji (od 27. kolovoza 1991.). Od studenoga 1991. do kolovoza 1993. Komisija je donijela 15 pravnih mišljenja o nositelju prava na samoodređenje naroda, raspadu i sukcesiji država, načelima i kriterijima za postupak oblikovanja i priznanja novih država, zabrani uporabe sile u definiranju međunarodnih granica, poštivanju manjinskih prava i dr. Rad Arbitražne komisije, a time i profesora Badintera, znatno je pridonio međunarodnopravnom priznanju suverene države Hrvatske i primanju Republike Hrvatske u Ujedinjene narode. 
     Napisao je desetak zapaženih knjiga s područja ustavnog i kaznenog prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka. Izdvajamo knjige kojima se izjašnjava protiv smrtne kazneL'exécution (Smaknuće), 1973., i L'Abolition (Ukinuće smrtne kazne), 2000. 
     Njegova djela na području penologije te ustavnopravne i političke povijesti Francuske pisana su s velikom erudicijom i argumentativnom snagom te su nezaobilazno štivo za proučavanje povijesti Francuske revolucije, povijesti francuske kazne zatvora, položaja Židova u doba vichyjevske Francuske te posebice suvremenog abolicionizma.
     Profesor Badinter 2003. je godine izabran za počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu. 

 

 


postavljeno: 2. lipnja 2014.
urednica: D. Torbica