Nedjeljko Mihanović

Datum rođenja:

  • 16.02.1930

Mjesto rođenja:

  • Sitno Donje, pokraj Splita

Akademske titule:

  • doktor znanosti

Funkcije u Akademiji:

  • znanstveni savjetnik - Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik - Razred za književnost (31.03.1980. - ...)

 

BIOGRAFIJA

 

Nedjeljko Mihanović rođen je 16. veljače 1930. u Sitnu Donjem, pokraj Splita. Nakon završene Klasične gimnazije u Splitu (1940.-1948.), upisuje slavistiku i romanistiku 1954. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 7. siječnja 1958.
     U svibnju 1958. nastupa na dužnost asistenta u Institutu za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 1966. do 1968. nalazi se na dužnosti lektora za hrvatski jezik na Slavenskom seminaru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Hamburgu. Godine 1975. doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s disertacijom  Lirika Vladimira Nazora. U zvanju znanstvenog savjetnika i upravitelja Odsjeka za književnost u Zavodu za književnost i teatrologiju HAZU djelovao je do 1990. Od lipnja 1990. nalazio se na dužnosti predsjednika Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport Sabora Republike Hrvatske. Za predsjednika Hrvatskoga državnog sabora Republike Hrvatske izabran je 24. svibnja 1994.
     Od prosinca 1995. ponovno je na dužnosti predsjednika Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu Hrvatskoga državnog sabora. Od godine 1997., uz zastupničke obveze u Saboru, obavlja dužnost glavnog urednika časopisa za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo „Državnost“ u Zagrebu. Od rujna 1998. obavlja dužnost savjetnika predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana za etička i moralna pitanja, a od siječnja 1999. obnaša djelatnost predsjednika državnog Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj.
     Od godine 1958. član je Hrvatskog filološkog društva; od 1962. član Matice hrvatske; a od 1967. član Društva hrvatskih književnika. U ožujku 1980. izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za književnost. Od prosinca 1989. član je Hrvatske demokratske zajednice. Godine 1990. primljen je kao redoviti član u Družbu „Braća hrvatskog zmaja“.
     Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odlikovan je sa sedam visokih državnih odlikovanja: Spomenica Domovinskog rata (1990.-1992.); Spomenica Domovinske zahvalnosti;  Red Hrvatskog trolista; Red Ante Starčevića; Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića; Red kneza Trpimira s ogrlicom i danicom; Velered kralja Petra Krešimira IV. s  lentom i danicom.
     U djelokrugu znanstvenog rada na području hrvatske književnosti Mihanović objavljuje eseje, kritike, rasprave, političke članke i govore, bibliografske i leksikografske priloge.
     Posebice se bavio priređivanjem kritičkih izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca: Tin Ujević (1963.-1967.); A.G.Matoš (1973.); Vladimir Nazor (1977.); Vjekoslav Majer (1978.); A.B.Šimić (1988. i 1998.)
     U biblioteci „Pet stoljeća hrvatske književnosti“ priredio je sljedeće pisce: Fran Mažuranić, August Harambašić, Lavoslav Vukelić, Andrija Palmović, Rikard Jorgovanić, Franjo Marković, Vjekoslav Majer, Grigor Vitez, Grgur Karlovčan,  Mihovil Pavlek Miškina, Ilija Jakovljević, Nikola Miličević, Josip Pupačić, Branislav Zeljković, Nikola Pulić, Saša Vereš, Vojislav Kuzmanović, Stanko Juriša, Zlatko Tomičić. Jedan dio ranog filološkog rada Nedjeljka Mihanovića prikazan je unutar navedene edicije u knjizi Izabrana djela, PSHK, knj. 162, Zagreb, 1984.
     Zasebno je priredio nekoliko pojedinačnih izdanja djela hrvatskih pisaca (Frano Alfirević, Rikard Jorgovanić, Vladimir Nazor, Otokar Keršovani, Ivana Brlić-Mažuranić, Franja Žanić, Ranko Marinković, August Cesarec, Jure Kaštelan, Vjekoslav Majer, Tin Ujević, A.B. Šimić, Ivan Despot, Branko Klarić, August Šenoa, Olinko Delorko, Zlatko Tomičić).
     Kao član Uredničkog odbora i priređivač sudjeluje u biblioteci Matice hrvatske „Stoljeća hrvatske književnosti“ za koju je priredio djela: Vladimira Nazora, Izbor pjesama, sv. I. i II.;  Izbor proze, sv. I. i II., Zagreb, 1999;  Izabrana djela Izidora Poljaka (2004.); Đure Sudete (2004.); Jeronima Kornera (2005.); Rajmunda Kuparea (2005.); Lucijana Kordića (2006.), Srećka Karamana, Ante Jakšića, Jakše Ercegovića (2007.).
      U djelokrugu obrazovnog programa Hrvatske radio-televizije izradio je sedam scenarija i ekranizacija o hrvatskim piscima: Vladimir Nazor (1969.), Vjekoslav Majer (1970.), Antun Mihanović (1971.), A.G. Matoš (1973.), Ivana Brlić-Mažuranić (1974.), August Cesarec (1974.), Vladimir Nazor (1976.).
     Priredio je i katalogom popratio sljedeće memorijalne književne izložbe: Julije Benešić i Hrvatsko narodno kazalište (1960.);  Komemorativna izložba „književnici borci“ (1961.); Ivan Mažuranić (1965.);  Ivana Brlić-Mažuranić (1971.; 1974.; 1978.; 1982.); Vladimir Nazor (1972.; 1973.; 1976.); Sándor Petöfi  (1973.); Miroslav Krleža (1973.); Tin Ujević (1975.);  Ivan Goran Kovačić (1975.), Dobriša Cesarić (1977.); Josip Pupačić (1978.); Dragutin Tadijanović (1980.; 1981.; 1985.); Život i djelo A.G.Matoša (1983.); Julije Benešić (1983.);  Jure Kaštelan (1990.).
     S nizom referata iz područja književne historiografije i teorije književnosti sudjelovao je na kongresima i znanstvenim skupovima u domovini i inozemstvu ( Austrija, Njemačka, Mađarska, Italija, Poljska, Rusija).
     Uz brojne periodične tiskane radove iz područja književnosti, objavio je ove vlastite zasebne knjige:
  1. Poezija Stanka Vraza, Zagreb, 1971.;
  2. Pjesničko djelo Vladimira Nazora, Zagreb, 1976.;
  3. Portreti i eseji o hrvatskim piscima,  Zagreb, 1981.;
  4. Oblikotvornost i smisao, Zagreb, 1987.; 
  5. Mjera i vrijednost, Zagreb, 1989.;
  6. Govor umjetnosti, Zagreb, 1992.;
  7. Na putu do hrvatske državnosti, Zagreb, 1996.;
  8. Državnost iznad svega,  Zagreb, 1998.;
  9. Prepoznavanje vrijednosti, Vinkovci, 2001.;
  10. Za jedinu i vječnu Hrvatsku – dr. Franjo Tuđman, Zagreb, 2001.;
  11. Poljički Parnas, Priko, 2005.;
  12. Tajanstvenost umjetničke riječi, Zagreb, 2007.;
  13. Poljički Parnas II. Poljička čitanka, Split, 2009.;
  14. Tuđmanova baština, Zagreb, 2010.

 

 


postavljeno: 29. studenoga 2011.
urednica: D. Torbica