Meni osobnih stranica

Nikola Jović

Datum rođenja:

  • 1935

Mjesto rođenja:

  • Makarska

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • profesor doktor znanosti

Članstvo u Akademiji:

  • dopisni član - Razred za medicinske znanosti (12.05.1994. - ...)

Nikola Ivan JOVIĆ, psihijatar, rođen je 7. lipnja 1935. u Makarskoj. Diplomirao je 1963. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1965. specijalizirao  psihijatriju i psihoterapiju u Velikoj Britaniji, a 1969. specijalizirao je neurologiju i psihijatriju u Zagrebu. Radio je na Neurološko-psihijatrijskoj klinici u Zagrebu i u Centru za mentalno zdravlje Kliničkog bolničkog centra na Polikliničkom psihoterapijskom odjelu. Od 1972. do 1978. bio je na psihoanalitičkoj izobrazbi na Institutu Sigmund Freud u  Zürichu, a tijekom izobrazbe radio je u Kantonalnoj bolnici u Herisau. Od početka postdiplomskog studija iz psihoterapije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu sudjeluje u nastavi dolazeći iz Švicarske gdje stalno boravi. 1980. izabran je za docenta, a 1989. za izvanrednog profesora za predmet medicinska psihologija. Područje njegove znanstvene i stručne djelatnosti su psihoanalitička terapija i psihogerijatrija. Znanstvenim radovima iz psihoanalitičke terapije obogatio je novim spoznajama temeljna pitanja psihoanalize. Posebno je značajan njegov znanstveni doprinos psihodinamici i psihoterapiji psihičkih poremećaja starije životne dobi. N. Jović bio je šef liječničke službe za psihogerijatriju Sveučilišne psihijatrijske klinike u Zürichu i šef instituta za psihoterapiju i skrb starijih ljudi. Osnivač je i predsjednik Komisije za psihijatriju i psihoterapiju starenja Švicarskog društva za socijalnu psihijatriju te član Upravnog odbora, dopredsjednik Švicarskog liječničkog društva za psihijatriju starenja. Povezujući svoje bogato znanje i iskustvo stečeno znanstvenim istraživanjima u području psihogerijatrije, jedan je od pionira organizacije psihogerijatrijske djelatnosti u Švicarskoj. 

Zajedno s akademikom Ivom Padovanom (predsjednik HAZU 1998. – 2003)., inicirao je uređenje Memorijalne sobe hrvatskih nobelovaca Ladislava Ružičke i Vladimira Preloga. 2002. godine darovao je Hrvatskoj akademiji osobne predmete nobelovca Ladislava Ružičke između kojih se ističe Diploma o dodjeli Nobelove nagrade za kemiju 1938. godine.  U vrijeme Domovinskog rata svoje rodoljublje iskazuje u mnogim prilikama. Organizator je i član stručnih, kulturnih i humanitarnih hrvatskih udruga u Švicarskoj. Znanstvenim, stručnim, edukativnim i organizacijskim radom afirmirao se u švicarskoj medicini i svjetski poznatoj švicarskoj psihijatrijskoj školi.

Od 1994. godine dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.