Meni osobnih stranica


akademik Marko Samardžija

Mjesto rođenja:

  • Vođinci

Akademske titule:

  • akademik (10.05.2018. - ...)

Funkcije u Akademiji:

  • voditelj - Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu (2018. - ...)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za filološke znanosti (10.05.2018. - ...)

 

Životopis

 

Rođen 1947. u Vođincima, diplomirao je 1971. hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti (A-predmet) te filozofiju (B-predmet) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istom je fakultetu 1977. godine magistrirao te 1986. doktorirao disertacijom o valentnosti hrvatskoga glagola. Od 1973. bio je zaposlen na Katedri za hrvatski književni jezik, gdje je od 1997. bio redoviti profesor (od 2002. u trajnom zvanju) predajući kolegije koji se bave hrvatskim standardnim jezikom 19. i 20. stoljeća, njegovom sintaksom, leksikologijom i leksikografijom. Umirovljen je 2017. godine. Obnašao je dužnosti predstojnika Katedre za suvremeni hrvatski jezik (1992. – 2006.), pročelnika Odsjeka za kroatistiku (1996. – 1998.), ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2000. – 2001.)

U svojim istraživanjima osobito se bavio poviješću hrvatskoga standardnoga jezika, pitanjima jezičnih politika tijekom 19. i 20. stoljeća u danim političkim i društvenim uvjetima (posebice u razdoblju 1918. – 1945.) te procesima standardizacije hrvatskoga jezika. Srodna su i njegova sustavna istraživanja jezika i stila većeg broja hrvatskih pisaca iz različitih razdoblja, proučavanje hrvatske leksikologije i leksikografije, strukture i funkcije hrvatskoga glagolskoga sustava (istraživanja o valentnosti glagola u hrvatskom), istraživanje pitanja dijalektne književnosti na štokavskom te proučavanje povijesti hrvatskoga jezikoslovlja i djelovanja pojedinih jezikoslovaca u povijesnom kontekstu.

Objavio je šesnaest samostalnih knjiga i jedan gimnazijski udžbenik, priredio za tisak trinaest pretisaka i izbora iz djela hrvatskih filologa i jezikoslovaca te u domaćim i inozemnim časopisima i publikacijama (osim Hrvatske, u Njemačkoj, Mađarskoj te u pojedinim slavenskim zemljama) objavio više od stotinu znanstvenih i stručnih radova.

Kao sveučilišni nastavnik u radu sa studentima, posebno na poslijediplomskim i doktorskim studijima, znatno je pridonio metodološkoj obnovi hrvatske lingvističke kroatistike te razvitku kroatistike kao područja studija i istraživanja u inozemstvu (izravno je zaslužan za utemeljenje katedara za hrvatski jezik na više inozemnih sveučilišta), posebno kao gostujući profesor ili kao pozvani predavač na više sveučilišta.