Meni osobnih stranica


Marin Zaninović

Datum rođenja:

  • 18.01.1930

Mjesto rođenja:

  • Velo Grablje, Hvar

Akademske titule:

  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

  • voditelj - Odsjek za arheologiju (31.10.2012. - ...)
  • voditelj - Odsjek za arheologiju (01.12.2005. - 26.11.2011.)

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik - Razred za društvene znanosti (19.05.1988. - ...)

 

Životopis

 

MARIN ZANINOVIĆ

Rođen je 1930. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru. Nakon završenog studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1955.), od 1957. godine, stalno djeluje na spomenutom Fakultetu, kao asistent, pa docent (1966.), izvanredni (1974.) te redoviti profesor (1978) pri katedri za antičku arheologiju. Istaknuti je stručnjak za pitanja naše starije domaće povijesti i arheologije — posebno za odnose Grčke i Rima s tadašnjim ilirskim življem naše jadranske obale i jedan od priznatih predstavnika srednje generacije naših arheologa na tom području. Jadransku antičku problematiku, kojoj je posvetio svu svoju znanstvenu aktivnost, produbljivao je i proširivao za svojih znanstvenih boravaka u Perugi (završio tečaj etruskologije i italskih starina) i u Atena, kao gost .stipendist Francuske arheološke škole u tom gradu.

Sudjelovao je u brojnim arheološkiim istraživanjima, posebno na jadranskoj obali, koja je vodio akademik Grga Novak, te akademici Duje Rendić Miočević i Mate Suić, a također je vodio i još uvijek vodi, s priznatim uspjehom, i sam, istraživanja na rodnom otoku Hvaru, strogo povezana s problematikom koju znanstveno obrađuje. Sudjelovao je na velikom broju znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu — redovito sa zapaženim znanstvenim priopćenjima.

Obnašao je brojne funkcije u fakultetskim, sveučilišnim i drugim tijelima i organizacijama. Bio je potpredsjednik Arheološkog društva Jugoislavije i predsjednik Hrvatskog arheološkog društva. Član je Odbora za materijalnu kulturu Akademije i Međuakademiijiskog odbora za antičke natpise.

U mnogobrojnim svojim znanstvenim radovima, objavljenim u domaćim i inozemnim časopisima i publikacijama, M. Zaninović obrađuje širok dijapazon povijesnonarheoloških problema, pretežno vezanih uz pitanje ilirsko-grčkih i ilirskorimskih odnosa na Jadranu. Prvenstveno ga zanimaju pitanja najranijih njihovih međusobnih sukoba, koje pratimo već od ranog 4. stoljeća prije naše ere. Tome je dao izuzetan doprinos svojim terenskim istraživanjima koja je potom obradio u 'nizu priloga i rasprava referirajući o njima također na domaćim i inozemnim međunarodnim skupovima. O tome piše u svom radu »Delmatsko-grčki odnosi na Jadranu«, »Gradina u luci antičkog Pharosa«, »Antička osmatračnica kod Stona« ti dr. Preko tih problema, koji su okupirali njegovu znanstvenu pažnju, vrlo rano se posvetio pitanjima vojničke organizacije u našim krajevima, posebno u rimsko doba, te je danas nesumnjivo najbolji poznavalac rimske vojničke prošlosti Ilirika u nas. Tu problematiku tretira u većem broju svojih radova, a ovdje bismo spomenuli samo neke važnije: »Rimska vojska u razvitku antike na našoj obali«, »Područje Neretve kao vojni mostobran rimske antike«, »Early Hill-forts on Central Dalmatian Islands«, »I benefaciaria consulares nel terratorio dei Dailmati«, »Od gradine do castruma na području Delmata« i dr. Posebno se bavio problemima povijesnog razvitka, gospodarskog položaj a a urbanizacije delmatskog'područja, iz koje tematike je i njegovo nezaobilazno djelo »Ilirsko pleme Delmati, I, II«.

 

Iz: Ljetopis JAZU knj. 72 za 1988. godinu, Zagreb, 1989.

 


Zaninović, Marin, hrvatski arheolog (Velo Grablje, Hvar, 18. I. 1930.). Diplomirao (1955.) i doktorirao (1965.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1957. predavao antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju. Predavao i na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Padovi. Predsjednik Hrvatskoga arheološkoga društva 1969.–71. Bavio se arheološkim rekognosciranjem i topografskim istraživanjem na obali i otocima južne Hrvatske (Hvar, Ston, Cavtat, Koločep itd.) te u jugozapadnoj Bosni (Duvno, Livno, Ošanići). Glavno su područje njegova zanimanja antička i ilirska problematika na istočnoj obali Jadrana, odnosi ilirskoga stanovništva s helenskim i rimskim svijetom, duhovna kultura ilirskih etničkih zajednica. Značajno je njegovo otkriće grčke podjele zemljišta (parcelizacija) na Hvaru (Starigradsko polje) i Visu. Glavna djela: O naseljenosti otoka Hvara u antičko doba (u časopisu: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1966.), Tri antička reljefa s otoka Hvara (u časopisu: Opuscula archaeologica, 1966.), Ilirsko pleme Delmati (u: Godišnjak ANUBiH, 1967.), Grčka podjela zemljišta na Farosu / Greek Land Division at Pharos (u: Archaeologia Iugoslavica, 1981.), Liburnia militaris (u časopisu: Opuscula archaeologica, 1988.), Od Helena do Hrvata (1996.), Ilirsko pleme Delmati (2007.). Dobio je Državnu nagradu za životno djelo (2007.).


Iz: Zaninović, Marin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.


 

Hrvatski radio - Radio Sljeme - u povodu 90. godišnjice života gost je dr. sc. Marin Zaninović

Hrvatska wikipedija

Razgovor s dr. sc. Marinom Zaninovićem u Vijencu br. 675 - 16. siječnja 2020.


 

Bibliografija

 

Pregled radova po znanstveniku u bazi CROSBI