Meni osobnih stranica


akademik Kosta Angeli Radovani, akademski kipar

Datum rođenja:

  • 06.10.1916

Mjesto rođenja:

  • London

Datum smrti:

  • 27.02.2002

Mjesto smrti:

  • Zagreb

Akademske titule:

  • akademik

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za likovne umjetnosti (03.12.1992. - 27.02.2002)

 

 

  • 1916 Kosta Angeli Radovani ( Kosta Anđeli Radovani ) rođen je 6.10. u Londonu
  • 1922/34 osnovnu školu i II.klasičnu gimnaziju polazi u Zagrebu.
  • 1934/38 studira na Akademiji likovnih umjetnosti "Brera" u Milanu kod prof. Francesca Messine.
  • 1941/45 polazi Kršinićevu i Krizmanovu Specijalku za kiparstvo i grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
  • 1950/51 koristi Saveznu stipendiju u Francuskoj,Italiji i Belgiji.
  • 1950/55 osniva katedru kiparstva na Akademiji primjenjene umjetnosti u Zagrebu,gdje radi kao izvanredni profesor do njenog zatvaranja kad prelazi u slobodne umjetnike.
  • 1956 izgorio je do temelja njegov atelijer u ulici Ivana Gorana Kovačića. Plamen je progutao 200-tinjak njegovih dijela.
  • 1960/79 Nakladni zavod "Naprijed" izdaje mu mapu grafike.
  • 1961 Prvu monografiju o njegovom djelu napisao je Danijel Dragojević 1961.
  • Zagrebačka Moderna galerija izdala je drugu autor koje je Vladimir Maleković.
  • Treća i zadnja monografija ostala je neizdana,pretvorila se u reprezentativni katalog za njegovu retrospektivnu izložbu 1999-te.
  • 1962 Boravi u Americi kao Fordov stipendista Instituta za međunarodnu prosvjetu ( I.I.E ).
  • 1966/85 O njegovom radu snimljeno je osam televizijskih filmova :
    1. Irena Vrkljan "Male boginje pučkih svečanosti" 1966.
    2. Fulgozi "Obično – gledano" 1971.
    3. Miladinov – Silobrčić " Gost urednik"
    4. Radovan Ivančević "U prvom planu" 1975.
    5. I.Hetrich "Srdačno vaši" 1984.
    6. L.Lukić "Učesnik i svjedok" 1985.
    7. E. Galić i Milan Bešlić 1990. – snimljen i nikad prikazan film
    8. M.Pejaković - obrazovni program, zadnja retrospektiva 1999.
  • 1977 Izabran je za redovnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na kojoj radi 10 godina.
  • 1985 Izdaje knjigu eseja "Kip bez grive" u nakladi Izdavačkog Zavoda Matice Hrvatske (1950 – 1982).
  • 1987/88 i 1991 Djeluje kao profesor kiparstva na Međunarodnoj ljetnoj Akademiji u Salzburgu.
  • Član utemeljitelj Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH-a) - i 1946 godine 13-ti predsjednik.
  • Dugogodišnji član Izvršnog odbora AIAP-a (Svjetske organizacije likovnih umjetnika – profesionalaca) .Kongresi su ga odveli u Nigeriju, Kubu, Irak, Norvešku, Alžir, Njemačku, Bugarsku uz njegovo veliko angažiranje da je umjetnost most razumjevanja a ne most razdvajanja,što je zapravo i jedna od temeljnih ideja ove organizacije.
  • Suosnivač i član Galerije "Forum" u Zagrebu.
  • Redovni član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti od 1992.godine.
  • Autor je Rektorskog lanca ,rađenog u povodu svečane proslave velikog naučno-kulturnog jubileja, 300-te godišnjice Zagrebačkog Sveučilišta. Lanac od bijelog zlata s 14 srebrnih medalja na kojima su reljefni portreti četrnaestorice najvećih mislilaca i znanstvenika hrvatske povijesti. Kao privjesak lancu oveća je srebrna medalja s likovima Marulića, Mažuranića i Gundulića na jednoj, te J.J.Strosmajera na drugoj strani.
  • Autor je reprezentativnog zidnog kalendara za Željezaru Sisak sa slikama 12 portret-medalja s Rektorskog lanca uz tekst Vlade Gotovca i fotografije Toše Dabca.
  • Radio je gotovo samo dva motiva : žensko tijelo i ljudsko biće – akt i portrete.
  • Za života napravio je 400 portreta i skoro isto toliko portretnih medalja, preko 800 malih figura (sitna plastika ) i 20-tak "Dunja". Ime "Dunja" je ideja odloženog voća koje zrije, žensko tijelo shvaćao je kao počelo postojanja i fokus trajanja.
  • U ostavštini je sačuvano preko 150 neobjavljenih eseja o Ivanu Meštroviću i par tisuća listova njegovog dnevnika vođenog od 6.10.1939 – skoro do smrti u kojima je utkano dvjestotinjak prikaza o umjetnosti (Geneološko istraživanje, Lozica, Motika, Moore, Marini, Dešković, Bakić ...... ), njegovi intervjui,polemike,kako su nastajala njegova dijela.
  • Umro je u Zagrebu 27.2.2002 godine.

 


ispravak: 11. listopada 2013.
urednica: D. Torbica