Josip Sečen

Datum rođenja:

  • 20.09.1939

Mjesto rođenja:

  • Opatija, Pokupsko

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru - Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik - Razred za tehničke znanosti (16.05.2002. - ...)

 

OPIS ŽIVOTA

 

Josip Sečen, diplomirani inženjer naftnog rudarstva i doktor tehničkih znanosti iz područja rudarstva, rođen je 20. rujna 1939. godine u Opatiji, općina Pokupsko. Gimnaziju je završio u Zagrebu 1958., a diplomirao na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1965. godine.

Stručna djelatnost

Nakon odsluženja vojnog roka zaposlio se u RO INA-Naftaplin, gdje je od 1. travnja 1966. do lipnja 1967. godine radio kao pogonski inženjer na poslovima proizvodnje nafte i plina na poljima Stružec i Mramor Brdo. Od lipnja 1967. do travnja 1979. godine radio je na poslovima inženjera referenta, samostalnog inženjera te šefa Grupe i Odjela za rezerve i projektiranje razrade naftnih, plinskih i plinsko-kondenzatnih ležišta u Službi proizvodnje. Da bi stekao pravo na projektiranja u naftnom rudarstvu trebao je položiti stručni ispit. Govori, čita i piše na engleskom, a služi se i ruskim jezikom.
Od travnja 1979. do kolovoza 1984. godine radi u Službi razvoja iste organizacije, a od kolovoza 1984. do travnja 1988. godine na mjestu glavnog inženjera Službe proizvodnje. Od travnja 1988. do rujna 1990. godine bio je potpredsjednik Poslovnog odbora INA-Nafaplina zadužen za proizvodnju, od rujna 1990. do ožujka 1992. godine bio je rukovodilac Sektora za pridobivanje, a od ožujka 1992. do kolovoza 1995. godine obnašao je dužnost direktora Sektora za istraživanje i razvoj. Od tada je bio savjetnik izvršnog direktora Segmenta za istraživanje i proizvodnju nafte i plina INA-Industrija nafte, d.d. do umirovljenja 2004. godine.
Bio je na osam specijalizacija u svjetski poznatim institutima i školama iz područja razrade naftnih, plinskih i plinsko-kondenzatnih ležišta, podzemnog skladištenja plina i hidrodinamičkih mjerenja.
Učestvovao je u izradi više od 40 elaborata o rezervama i projekata o razradi ležišta ugljikovodika primarnim metodama iskorištavanja i bio konzultant pri izradi brojnih elaborata takvih sadržaja. Bio je voditelj i učesnik u izradi projekata zavodnjavanja ležišta na devet naftnih polja te voditelj stručnih timova za projektiranje podzemnog skladišta plina i izradu predinvesticijske studije o mogućnostima istiskivanja nafte pomoću CO2 u tercijarnoj fazi iskorištavanja ležišta na poljima Ivanić i Žutica. Neprekidno je bio uključen u izradu godišnjih i srednjoročnih planova proizvodnje nafte i plina i strategija razvoja djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina.

Nastavna djelatnost

Dodiplomski studij
U nastavnoj djelatnosti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta učestvovao je:
  1. u honorarnom radu: od 1970. do 1974. godine kao asistent iz predmeta Pridobivanje nafte i plina, od 1974. do 1980. godine predavač istog predmeta, od 1980. do 1986. viši predavač istog predmeta, od 1986. do 1987. viši predavač predmeta Razrada ležišta I, te od 1987. do 1988. godine izvanredni profesor istog predmeta.
  2. u udruženom radu s nepunim radnim vremenom: od 1988. do 1989. godine izvanredni profesor predmeta Razrada ležišta I, a od 1989. godine redoviti profesor predmeta Razrada ležišta I i Razrada ležišta II u četvrtoj i petoj godini studija. Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 11. sjednici održanoj 25. lipnja 1996. godine donio odluku o potvrdi izbora u znanstveno - nastavno zvanje redovitog profesora kao trajno zvanje. Bio je redoviti profesor preimenovanih predmeta Razrada ležišta fluida i Projektiranje razrade ležišta ugljikovodika do umirovljenja 30. rujna 2009. godine.
Poslijediplomski studij
Na poslijediplomskom studiju držao je nastavu iz predmeta Racionalno vođenje razrade i iskorištavanja ležišta ugljikovodika, Odabrana poglavlja iz razrade naftnih, plinskih i plinsko-kondenzatnih ležišta i podzemnog skladištenja plina, Valorizacija ležišta kompleksne litologije i Klasifikacija i kategorizacija zaliha ugljikovodika na smjeru naftno rudarstvo te predmete Fizika naftnih ležišta, Razrada ležišta ugljikovodika u stijenama sa sekundarnim (pukotinskim) porozitetom i Odabrana poglavlja iz geokemije i naftne hidrogeologije na smjeru geološkog inženjerstva.

U nastavnoj djelatnosti uveo je novi program u predmetu Pridobivanje nafte i plina, te u nastavni plan uveo sve nabrojene predmete na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju s odgovarajućim programima.

Bio je mentor oko 50 diplomskih radova i višestruko član ispitnih komisija te mentor pet magistarskih i tri doktorska rada.

Znanstvena djelatnost

Dosadašnja znanstvena djelatnost dr. Josipa Sečena obuhvaća područje razrade naftnih, plinskih i plinsko-kondenzatnih ležišta primarnim, sekundarnim i tercijarnim metodama, analiza gubitka tlaka u uzlaznim cijevima i površinskim sapnicama eruptivnih bušotinama i poboljšanje metoda proračuna optimalnih promjera, projektiranja i interpretacije hidrodinamičkih mjerenja naftnih i plinskih bušotina i energetske politike.

Nakon što mu je 1977. godine priznat ekvivalent magistarskog rada, počeo je raditi na disertaciji kojom je uspio dokazati da se i iza primjene tzv. sekundarnih metoda iskorištavanja ležišta, kojima se konačni iscrpak nafte uglavnom udvostručuje u odnosu na neefikasni prirodni režim, u tercijarnoj fazi iskorištavanja može uspješno primjenjivati CO2 za istiskivanje nafte pod uvjetima miješanja. Disertacija pod naslovom “Mogućnost primjene tekućina podatljivih miješanja za istiskivanje nafte iz ležišta u SR Hrvatskoj” uspješno je obranjena 29. prosinca 1982. godine na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Prema kriterijima određenim tom disertacijom i dodatnim numeričkim modeliranjima započelo je pokusno ispitivanje tih metoda na polju Ivanić.

U zvanje višeg znanstvenog suradnika u oblasti tehničkih znanosti iz područja rudarstva izabran je 1987., a u znanstvenog savjetnika iz znanstvenog područja rudarstva 1989. godine. Upisan je u registar istraživača Republičkog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku SRH 12. srpnja 1989. godine pod matičnim brojem 003003.

Bio je urednik zbornika većeg broja domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, recenzent tri knjige, jedne skripte i glosarija. Glavni je i odgovorni urednik znanstveno – stručnog časopisa nafta časopisa “Nafta”, a bio je i član uredništva Rudarsko-geološko-naftnog zbornika. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim  skupovima.

Bio je voditelj dva znanstvena projekta: “Istraživanje i razvoj sekundarnih i tercijarnih metoda za dobivanje nafte u SR Hrvatskoj” u okviru projekta 17 SIZ-II za znanost i projekta teme istog sadržaja u okviru projekta 1.01.01. SIROVINE SIZ-a znanosti SR Hrvatske te suradnik u znanstvenom projektu “Povećanje proizvodnje ugljikovodika procesima utiskivanja plina” (projekt br. 2-16-230) i američko-hrvatskom projektu JF 278. Pokretač je znanstvenog projekta zbrinjavanje CO2

Rezultat dosadašnje znanstvene aktivnosti su uz disertaciju objavljene: četiri knjige (I), poglavlja u četiri knjige (II), 15 znanstvenih radova u časopisu “Nafta” i po jedan rad u časopisu “Oil and Gas Journal” i „Rudarsko-geološko-naftnom zborniku“ (III), 30 znanstvenih radova u zbornicima međunarodnih znanstvenih skupova (IV), 10 znanstvenih radova u zbornicima domaćih skupova (V), 13 stručnih i znanstvenih radova s temama o razvoju domaće energetike i naftne privrede (VI)  Objavio je tri stručna rada u stručnom časopisu DIT INA-Naftaplin (VII).

Autor je i koautor šest tehničkih unapređenja.

Bio je redovi član, sada član emeritus Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i sedam stručnih i znanstvenih udruga

Znanstveni i stručni doprinos

Baveći se praktičnim, stručnim i znanstvenim radom  prof. dr.sc. Josip Sečen je po uzoru na inozemna pozitivna iskustva uveo u domaću praksu metode određivanja optimalnog promjera uzlaznih cijevi i promjera površinskih sapnica eruptivnih bušotina. O tome je 1977. godine objavio prvu knjigu koja je obrađivala tu problematiku. Pri tome je uspio doraditi Gilbertovu jednadžbu za izračunavanje optimalnog promjera površinskih sapnica, o čemu je objavljen i članak u Oil and Gas Journalu.
Baveći se razradom ležišta ugljikovodika, novom disciplinom u domaćoj praksi, prenosio je znanje i iskustvo u nastavni program Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, čijim je razvojem i znanstvenim pristupom dotjerivao projekte na naftnim i plinskim  poljima. Uveo je metode optimalizacije razrade ležišta primarnim metodama iskorištavanja, bio je začetnik uvođenja sekundarnih metoda iskorištavanja naftnih ležišta, kojima je pridobiva količina nafte povećana za 35 milijuna m3, a izradom disertacije pokrenuo je potrebu i mogućnost uvođenja tercijarnih metoda iskorištavanja naftnih ležišta korištenjem ugljičnog dioksida, čija je primjena u fazi pripreme za realizaciju.
Bio je voditelj stručnog tima za projektiranje prvog hrvatskog skladišta plina u djelomično iscrpljenom plinskom ležištu na polju Okoli.

Članstva

Član je:
  1. Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – član suradnik
  2. Znanstvenog vijeća za naftu HAZU – pročelnik Sekcije za naftno rudarstvo
  3. Redoviti član pa nakon toga član emeritus Akademije tehničkih znanosti Hrvatske
  4. Hrvatskog nacionalnog komiteta svjetskih kongresa za naftu
  5. Hrvatskog energetskog društva sa dužnostima
    • član zaklade Hrvoje Požar
    • član Znanstvenog vijeća
  6. Društva hrvatskih rudarskih inženjera
  7. Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa
  8. Hrvatske stručne udruge za plin
  9. Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenih djelatnika u Zagrebu

 


novelirano: 6. rujna 2011.;
postavljeno: 7. lipnja 2011.
urednica: D. Torbica