Meni osobnih stranica
|
akademik Josip Vončina
Datum rođenja:
Mjesto rođenja:
Datum smrti:
Mjesto smrti:
Akademske titule:
Institucije: -
redoviti profesor u miru
- Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Članstvo u Akademiji: - redoviti član -
Razred za filološke znanosti
(24.07.1991. - 18.10.2010.)
- izvanredni član -
Razred za filološke znanosti
(11.03.1986. - 24.07.1991.)
- član suradnik -
Razred za filološke znanosti
(07.06.1977. - 11.03.1986.)
|
Rodio se 18. rujna 1932. u Ravnoj Gori, Gorski Kotar. Osnovnu školu i niže razrede gimnazije završio je u Požegi, više razrede gimnazije u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao studijske grupe: VIII. (Narodni jezik i književnost) i IX. (Ruski jezik i književnost). 1956.-1960. korektor, potom lektor u Izdavačkom poduzeću Školska knjiga u Zagrebu. Potkraj 1960. izabran je za asistenta na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. 1965. promoviran je u doktora filoloških znanosti na temelju disertacije "Jezik Antuna Kanižlića". 1968. docent, 1974. izvanredni profesor, 1978. redoviti profesor. Više je godina predavao na pedagoškim fakultetima u Rijeci i Osijeku. 1976.-1978. prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Lektor hrvatskoga jezika: 1962.1963. u Kölnu, 1963.-1964. i 1964.-1965. u Rennesu, 1969. u Mannheimu. Gost profesor: 1972.-1973. u Kölnu, 1990. u Zürichu. 1992.-1999. predstojnik Katedre za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju. 1. listopada 1999. umirovljen.
1972. pomoćnik direktora Zagrebačke slavističke škole; u toj je školi više godina bio predavač i lektor. 1981.-1983. predsjednik Hrvatskoga filološkog društva. Sudjelovao je na više od stotinu znanstvenih skupova.
Rad u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti: 1977. član suradnik, 1986. izvanredni član, 1991. redoviti član. Od 1997. tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU. Ostale dužnosti u HAZU: voditelj istrazivačkog projekta Proučavanje povijesti hrvatskoga književnog jezika; glavni urednik Dopuna Akademijina rječnika; urednik IV. knjige projekta Hrvatska i Europa.
Rad u Matici hrvatskoj: izvršni urednik biblioteke Stoljeća hrvatske kniiževnosti.
1989. dobio je nagradu "Božidar Adžija" za značajnu znanstvenu djelatnost u oblasti društveno-humanističkih znanosti u području hrvatske leksikografije.
Objavio je više od dvije stotine znanstvenih i stručnih priloga (članaka, rasprava i knjiga).
Knjige:
Za tisak je priredio nova izdanja hrvatskih književnih tekstova kojima su autori: Marko Marulić, pjesnici Ranjinina zbornika, Mavro Vetranović, Petar Hektorović, Petar Zoranić, Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Pavao Ritter Vitezović, Milutin Cihlar Nehajev. Popratne je rasprave napisao pretiscima: Nikola Dešić, Raj duše (1560.); Ivan Belostenec, Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium ( 1740.).