Meni osobnih stranica


akademik Josip Božičević

Adrese:

  • : Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Razred za tehničke znanosti HAZU: +385(0)14895-172

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru - Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

  • predsjednik - Znanstveno vijeće za promet
  • voditelj - Zavod za promet (2017. - ...)
  • zamjenik tajnika - Razred za tehničke znanosti (01.01.2004. - 31.12.2010.)
  • član Predsjedništva - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.1998. - 31.12.2003.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za tehničke znanosti (30.01.1997. - ...)

Životopis

Akademik Josip Božičević rođen je u Josipdolu 1929. godine. Nakon završene gimnazije u Ogulinu upisuje se na Tehnički fakultet u Zagrebu, gdje 1956. diplomira na prometnom smjeru Građevinskog odsjeka. Kao student je 1951. uhićen zbog hrvatskog nacionalizma od tadašnje komunističke vlasti, a 1971., u vrijeme "Hrvatskog proljeća" protjeran je sa željeznice i kao nepodoban profesor otpušten s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Prvi doktorat znanosti stekao je 1965. na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Ljubljani za znanstveno polje građevinarstva, a drugi 1983. na Fakultetu za pomorstvo i saobraćaj u Rijeci za znanstveno polje tehnologije prometa.

Na željeznici je radio od 1956. do 1971. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 1981., a u zvanje redovitog profesora 1978. Na fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu bio je prodekan i dekan u nekoliko mandata.

Sada je pročelnik Prometnog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Akademik Božičević član je Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te predsjednik Akademijina Znanstvenog vijeća za promet.

Od 1990. do 1992. bio je ministar prometa i veza u Vladi Republike Hrvatske te član Kriznog štaba Republike Hrvatske. Aktualni je savjetnik predsjednika Vlade za strateški razvitak prometa.

Tijekom Domovinskog rata ustrojio je u sklopu Fakulteta prometnih znanosti Zavod za aeronautiku i organizirao visokoškolski sustav naobrazbe vojnih i civilnih pilota.

Dr. Božičević objavio je jedanaest autorskih knjiga i više desetaka znanstvenih radova i studija. Do sada je ukupno objavio 113 znanstvenih i stručnih radova.

Prinos dr. Božičevića u tehničkom znanstvenom području može se podijeliti u dva kompleksa znanstvenih postignuća: projektiranja, gradnje i održavanja cestovnih i željezničkih prometnica te primijenjenih projekata prometnog i gospodarskog razvitka.

U prvom se dijelu kao poseban znanstveni prinos mogu izdvojiti izvorna rješenja postupka kontinuiranog zavarivanja tračnica, konstrukcije dvostrukoelastičnog pričvršćenja tračnica, konstrukcije novih betonskih pragova te konstrukcije pokusnog kolosiječnog postrojenja za izbacivanje tračnica.

Potonji znanstveni kompleks rezultat je dugogodišnjeg znanstvenog rada i golemog profesionalnog iskustva, a ogleda se u vođenju i realizaciji projekta izradbe cjelovite Strategije prometnog razvitka Hrvatske te koncepcijskih studija granskog razvoja. Ti su radovi doprinijeli nastojanjima reintegracije Hrvatske u sustav europskih prometnih tokova i konkretnim dobivanjem značajnih koridora (III paneuropska konferencija ministara prometa, Helsinki, 1997) te se mogu ocijeniti iznimno važnim za gospodarski i prometni razvoj Hrvatske.

Za svoj je znanstveni prinos primio brojna priznanja, među kojima odličje "Ruđera Boškovića" za znanost, "Blaža Lorkovića" za razvoj gospodarstva, "Ante Starčevića" za razvoj hrvatske državnosti i nagradu za životno djelo za znanstveno područje tehničkih znanosti. Nositelj je Reda hrvatskog pletera i Spomenice Domovinskog rata 1990. - 1992.

Bio je predsjednik Hrvatske akademije tehničkih znanosti, a danas je njen počasni predsjednik i tajnik Odjela za promet.

Tijekom Domovinskog rata ustrojio je u sklopu Fakulteta prometnih znanosti Zavod za aeronautiku i organizirao visokoškolski sustav naobrazbe vojnih i civilnih pilota.

ZNANSTVENI PRINOS

Znanstvenoistraživački rad prof. dr. Josipa Božičevića obuhvaća široko znanstveno područje - od projektiranja, gradnje i održavanja cestovnih i željezničkih prometnica, preko sustavnog istraživanja tehničkih i sigurnosnih aspekata prometa do primijenjenih projekata prometnog i gospodarskog razvitka.

U ocjeni znanstvenog prinosa osobito se mogu izdvojiti njegovi radovi na matematičko-statističkoj i eksperimentalnoj obradi problema vibracije na tračnicama i pragovima; istraživanje otpora kolosijeka protiv bočnog i uzdužnog pomicanja za razne oblike zastorne prizme te eksperimentalna istraživanja s umjetnim izbacivanjem kolosijeka pri visokim temperaturama.

Na temelju radova dr. Božičevića izvedeno je više od 1000 km neprekinutog kolosijeka u Hrvatskoj. Posebice valja istaknuti da je na temelju njegovih istraživanja izveden i normiran, jedan od prvih u svijetu, postupak kontinuiranog zavarivanja tračnica u oštrim lukovima polumjera R = 250 m i na velikom nagibu od 25% bez uporabe zaštitnih sprava protiv bočnog pomicanja.

Dr. Božičević je konstruktor novoga dvostrukoelastičnog pričvršćenja tračnica za pragove, posve novog, izvornog rješenja, koje se u nas prvi put primjenjuje. Učinkovitost dvostrukoelastičnog pričvršćenja tračnica dolazi naročito do izražaja pri velikim brzinama koje zahtijevaju neprekinuto zavareni kolosijek. Prednost toga pričvršćenja očituje se u smanjenju vibracija i ubrzanja pod prometnim opterećenjem, povećanoj stabilnosti kolosijeka, povećanom otporu klizanja tračnice po pragu i čvoru kolosiječne rešetke, smanjenom održavanju kolosijeka, a napose u smanjenju težine pričvrsnog pribora (za 67%).

Dr. Božičević je konstruktor novoga betonskog praga Z.1 i Z.2, koji se primjenjuje na hrvatskim željeznicama. Od 1966. surađuje s Tehničkom sekcijom Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na znanstvenim studijama:

  • Određivanje i registriranje frekvencija, vibracija i ubrzanja što nastaju u tračnicama i pragovima željezničkoga kolosijeka pod opterećenjem u prometu
  • Određivanje učinkovitosti kojom razni tipovi pričvršćenja tračnica prigušuju prijenos vibracija na pragove tijekom prolaska vlakova
  • Određivanje naprezanja u elementima dvostrukoelastičnog pričvršćenja tračnica kao i utjecaj toga pričvršćenja na veličinu specifičnog pritiska na zastor i planum
  • Izradba novoga betonskog praga

Od godine 1969. dr. Božičević surađuje s Mađarskom akademijom znanosti u svezi s problemima održavanja željezničkih pruga, pa je kao suradnik Akademije sudjelovao na izradbi sljedećih studija:

  • Određivanje stabilnosti neprekinutoga kolosijeka pri ekstremno visokim temperaturama
  • Izradba dvostrukoelastičnog pričvršćenja tračnica na betonskim pragovima;
  • Određivanje nosivosti željezničkog donjeg ustroja u kojemu su ugrađeni zaštitni slojevi od šljunka i pijeska

 

Od radova u ostalim tehničkim granama, u kojima je dr. Božičević načinio zapažene prinose, od važnosti su njegove studije glede problema sigurnosti u željezničkom, cestovnom i zračnom prometu. U tim je znanstvenim studijama analizirao utjecaj ljudskih i tehničkih čimbenika na sigurnost prometa. Sustavno je istraživao ljudski čimbenik u uvjetima prometnih nesreća: raspodjelu mase čovjeka, položaj tijela i druge relevantne elemente pri naletu vozila na pješaka.

Uz tehničke aspekte željezničkog, cestovnog, zračnog i vodnog prometa, dr. Božičević sustavno istražuje probleme diskrepancije prometnog razvitka i ekologije. Studije s tog područja imaju veliku vrijednost jer nude smjernice za povećanje prometne učinkovitosti i prometni rast uz uvažavanje svih aspekata zaštite okoliša. Ne manje važne su njegove studije s analizom i ocjenom povezanosti gospodarskih, ekoloških i demografskih problema s problemima prometnog razvitka.

Od posebne je važnosti znanstvena studija dr. Božičevića o utvrđivanju prometnih koridora na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kojima će se učinkovito povezati te dvije države i omogućiti njihovo uključivanje u europske prometne tokove. Ta je studija bila podloga za raspravu na III. paneuropskoj konferenciji ministara Europe o prometnim koridorima 1997. u Helsinkiju. Na temelju toga rada Hrvatska je dobila nove prometne koridore koji joj omogućuju bolje povezivanje s Europom. To se odnosi na više od 1000 km (1009 km) usvojenih novih koridora na području Hrvatske (Budimpešta – Zagreb – Rijeka; Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče; Ljubljana – Zagreb – Beograd; te Graz – Maribor – Zagreb). Usvajanjem novih koridora kroz Hrvatsku omogućeno je da se za izgradnju prometnica na tim koridorima realiziraju zajmovi i koncesije od međunarodnih institucija, što je veliki prinos daljnjem gospodarskom razvitku Hrvatske.

Kao pozvani referent na mnogobrojnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, dr. Božičević je u svojim izlaganjima pokazao zavidno poznavanje prometne problematike i golemo profesionalno iskustvo.

Iznimno vrijedan dio njegova ukupnoga znanstvenog rada čine prikazi i konkretna rješenja za pojedine dijelove cestovne i željezničke mreže, plovne putove i riječne luke u Hrvatskoj, što je izvanredan prinos, kako razvitku prometa tako i hrvatskog gospodarstva.

Dr. Božičević je suradnik mnogobrojnih znanstvenih institucija u inozemstvu, među kojima se mogu posebno izdvojiti: Mađarska akademija znanosti, Budimpešta (od 1969.); Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo (od 1996.); Institut fuer Sicherheit und Unfallforschung, Wien (od 1986.); Technische Universitaet, Delf (od 1990.); Rhein-Westf. Technische Hochschule, Institut fuer Schienenfahrzeuge, Aachen (od 1990.); Universita degli studi di Trieste – Istituto di strade e trasporti, Trieste (od 1992.); akademije znanosti Slovenije, Slovačke i Poljske u svezi s povezivanjem Podunavlja s Jadranom (od 1997.).

Dr. Božičević bio je među inicijatorima i organizatorima više od dvanaest međunarodnih znanstvenih savjetovanja pri Akademiji, tematike kojih su bile različiti aspekti prometne politike: “Prometna valorizacija Hrvatske” (1970. i 1992.); “Prometna problematika Zagreba” (1986.); “Ekološki problemi suvremenog prometa” (1987.); “Zelenilo i promet u gradu Zagrebu” (1990.); “Prometno povezivanje Hrvatske i Bosne i Hercegovine” (1996.) i drugo.

Tijekom svoga dugogodišnjega znanstvenog rada, dr. Božičević je objavio 113 znanstvenih i stručnih radova, od čega 11 autorskih knjiga (više od 2500 stranica), 3 koautorske knjige, 16 znanstvenih radova, 12 radova u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom, 7 radova na domaćim znanstvenim skupovima, 13 pozvanih izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima, 25 znanstvenih studija i 26 stručnih radova.

U ocjeni ukupnoga znanstvenog prinosa dr. Božičevića, kao iznimno vrijedna, može se istaknuti njegova knjiga “Prometna valorizacija Hrvatske”, koja je objavljena 1992. u izdanju Znanstvenog savjeta za promet HAZU. U knjizi je konzistentno i pregledno dan uvid u sve tehničke, gospodarske i organizacijske elemente prometnog sustava, relevantne za ocjenu postojećeg stanja i mogućnosti prometnog razvitka. Taj je rad bio temelj utvrđivanja osnovne koncepcije razvitka prometa u Hrvatskoj i podloga za izradbu cjelovite Strategije prometnog razvitka Hrvatske.

Dr. Božičević do sada je kao voditelj realizirao 13 znanstvenih projekata, a angažiran je na dva aktualna projekta Ministarstva znanosti i tehnologije te Ministarstva pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske.

Bio je mentor preko 80 diplomskih radova, 14 doktorskih disertacija i 8 magistarskih radova.

Jedan je od osnivača Fakulteta prometnih znanosti. Nastavno je angažiran na stručnim kolegijima Zavoda za cestovni i željeznički promet u sklopu dodiplomskog studija te na poslijediplomskom studiju.

Vrijedno je spomenuti da je dr. Božičević za vrijeme Domovinskog rata na Fakultetu prometnih znanosti ustrojio visokoškolski sustav naobrazbe vojnih i civilnih pilota (Zavod za aeronautiku), koji je od Ministarstva obrane prihvaćen kao model školovanja u hrvatskoj vojsci, pa je do danas upisano 7 naraštaja studenata-kadeta.

NASTAVNA I STRUČNA DJELATNOST

Dr. Božičević je od 1971. godine na Fakultetu prometnih znanosti (prvotno na Interfakultetskom prometnom studiju i Višoj školi za cestovni saobraćaj) uključen u nastavnu djelatnost u zvanju izvanrednog profesora, a od 1978. u zvanju redovitog profesora (s ponovnim izborima 1987. i 1993.) na Zavodima za cestovni i željeznički promet (Katedra prometne infrastrukture).

Nastavno je angažiran kao nositelj sljedećih stručnih predmeta na dodiplomskom studiju:

  • Prometna infrastruktura
  • Ceste i čvorišta
  • Željezničke pruge i čvorovi

Na poslijediplomskom studiju “Tehničko-tehnološki sutavi u prometu i transportu” nositelj je predmeta Metode znanstvenog i istraživačkog rada, Strategija razvitka prometnog sustava u Hrvatskoj i Prometna infrastruktura i građevine.

Za potrebe nastave do sada je objavio sedam udžbenika, dvije skripte te dva autorizirana predavanja.

Sudjelovao je u izradbi nastavnog plana i programa za stručne kolegije Zavoda za cestovni promet te Zavoda za željeznički promet na Fakultetu prometnih znanosti.

Godine 1991. aktivno je sudjelovao u ustroju i operacionalizaciji Zavoda za aeronautiku pri Fakultetu prometnih znanosti, a 1993.i 1994. u osnivanju i organizaciji Zrakoplovnog nastavnog središta, što je bio temelj visokoškolskog sustava naobrazbe vojnih i civilnih pilota te kontrolora letenja u Hrvatskoj.

Tijekom redovite nastave, kao i za vrijeme nastupnog predavanja pokazao je zavidno visoku razinu poznavanja tehničke i pedagoške struke, tako da se njegova nastavna djelatnost visoko ocjenjuje.

Stručna djelatnost dr. Josipa Božičevića također se može podijeliti u dvije faze njegova ukupnog profesionalnog rada. Prva faza obuhvaća njegov rad na Hrvatskim željeznicama u razdoblju od 1956. do 1971. godine, u kojem je obnašao respektivno radne funkcije inženjera-pripravnika, referenta gornjeg stroja, šefa sekcije, savjetnika za građevinsku službu te direktora pogona za građevinska postrojenja. Nakon stjecanja doktorata znanosti, predloženik se posvećuje rješavanju konkretnih problema iz prakse te u suradnji s akademijinom tehničkom sekcijom kontinuirano radi na izradbi, kako znanstvenih tako i stručnih studija, rezultati kojih su se izravno primijenjivali u željezničkoj operativi, a poglavito u smislu tehničkog unapređenja pojedinih infrastrukturnih elemenata u željezničkom prometu.

 

Bibliografija

 

Kvalifikacijski radovi

 

  1. Utjecaj malih deformacija smjera na stabilnost neprekinutog kolosijeka. Disertacija, AGG fakultet, Ljubljana, 1965. - iz polja građevinarstva.
  2. Prilog povećanju sigurnosti i brzine u tehnologiji i eksploataciji željeznica. Disertacija, Fakultet za pomorstvo i saobraćaj, Rijeka, 1983. – iz polja tehnologije prometa

Znanstveni radovi
 

  1. Dugi svareni trakovi tračnica i njihova ugradba. Građevinar, 3, Zagreb, 1960, p. 94-97.
  2. Određivanje otpora kolosijeka u čvoru kolosiječne rešetke. Željeznice, 7-8, Beograd, 1960, p. 35-42.
  3. Određivanje otpora kolosijeka protiv uzdužnih sila u dugim svarenim trakovima šina uslijed promjene temperature. Građevinar, 7, Zagreb, 1961, p. 197-202.
  4. Dilatacija na spojevima šina za vrijeme polaganja kolosijeka i u toku njegove eksploatacije. Željeznice, 7-8, Beograd, 1961, p. 11-19.
  5. Proračun kritične sile koja prouzrokuje izvijanje neprekinutog kolosijeka. Građevinar, 6, Zagreb, 1966, p. 228-237.
  6. Kompleks faktora koji kod horizontalne deformacije kolosiječne rešetke utječu na njezinu krutost. Željeznice, 4, Beograd, 1966, p. 25-31.
  7. Mogućnost povećanja brzine vozila u ovisnosti o nadvišenju u kružnom luku. Suvremeni promet, 2, Zagreb, 1981, p. 13-25.
  8. Komparativna analiza visokofrekventnog vibracijskog opterećenja kolosijeka u prometnim uvjetima. Suvremeni promet, 1-2, Zagreb, 1983, p. 128-136.
  9. Promet i održavanje kvalitete lako pokvarljive robe ugljičnim dioksidom. Suvremeni promet, 6, Zagreb, 1984, p. 335-342.
  10. Osiguranje motornih vozila i elementi postupka pri naknadi štete u prometnim nezgodama. Suvremeni promet, 6, Zagreb, 1984, p. 361-369.
  11. Koncepcija integralnog uređenja prostora i valorizacija prometnih infrastuktura u koridorima Zagreb-Beograd, Karlovac-Rijeka i Split-Sarajevo-Osijek. JAZU, Znanstveni savjet za promet, Bilten, 1, Zagreb, 1987, p. 7-11.
  12. Jadranska autocesta - preduvjet za brži razvoj turizma. JAZU, Znanstveni savjet za promet, Bilten 2, Zagreb, 1989, p. 1-5.
  13. Propusna moć višetračnih cesta. JAZU, Znanstveni savjet za promet, Bilten, 3, Zagreb, 1990, p. 8-11.
  14. Major Traffic Corridors Across Gorski Kotar. Eco Universal Revival, 5-6, 1994, p. 16-21.

 

Znanstveni radovi u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima i publikacijama
 

  1. Neue Jugoslawische Betonschwelen Z.1 und Z.2. Rad, 343, JAZU, Zagreb, 1968, p. 275- 344.
  2. Schienenbefestigung auf Holzschwellen mit Federnaegeln DS 18. Der Eisenbahn Ingenieur, 10, Frankfurt/Main, 1970, p. 304-308.
  3. Az uj jugoszlav betonalj es annak dinamikus vizsgalata. Nemzetkőzi szemle, "Evfolyam", Mađarska akademija znanosti, Budapest, 12, 1969, p. 283-289.
  4. Influence of Mass Distribution in a Male Pedestrian on his Movements Following a Collision with a Vehicle. Čovjek i promet, Vol. 10, 1-2, Zagreb, 1984, p. 33-45.
  5. Modelling of the Human Arm in Dynamic Anthropometry. Collegium Antropologicum, Vol. 11, 6, Zagreb, 1987, p. 153-163.
  6. Dynamic Anthropometry in Argonomic Approach to Traffic Analysis. Čovjek i promet, Vol. 14, 1-2, Zagreb, 1988, p. 38-43.
  7. Post-Impact Pedestrian Cinematics. Journal of Traffic Medicine, Vol. 16, 1-2, Copenhagen, 1988, p. 17-21.
  8. External mass moment model of the head and neck. Collegium Antropologicum, Vol. 12, 7, Zagreb, 1988, p. 143-150.
  9. Transport valutation of Croatia. Acgue & Tere, 4, Venezia, 1992, p. 8-10.
  10. Prometna problematika Istočne Hrvatske. Promet, 5, Zagreb, 1992, p. 151-157.
  11. Traffic Corridors between Central Danube and Adriatic Region on Territory of Croatia. Promet, Zagreb, 5, 1993, p. 1-5.
  12. Entwicklungsstrategien des Eisenbahnverkehrs in Kroatien. Oesterreichische Zeitschrift für Verkehrswissenschaft, 1-2, Wien, 1993, p. 41-46.

Knjige - monoautorske
 

  1. Dugi trakovi šinja. Biro za štampu i propagandu JŽ, Zagreb,1962, 203 p.
  2. Suvremeni gornji stroj. Biro za štampu i propagandu JŽ, Zagreb, 1966, 255 p.
  3. Elementi tehnike cestovnog saobraćaja. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1973, 163 p.
  4. Ceste i cestovni objekti. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1974, 257 p.
  5. Ceste i čvorišta. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1976, 357 p.
  6. Osnove tehnike građenja željezničkih prometnica. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1977, 197 p.
  7. Ceste. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 1981, 473 p.
  8. Prometna valorizacija Hrvatske. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1992, 64 p.
  9. Wartime Devastation and Losses in Traffic and Communications of Croatia. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1992, 60 p.
  10. Ceste I i II. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1993, 278 p.
  11. Stanje i budućnost hrvatskih željeznica. Vlada RH, Zagreb, 1996, 61 p.

Knjige - koautorske
 

  1. Vode Hrvatske. Monografija o vodama i vodoprivredi Republike Hrvatske. Ministarstvo vodoprivrede Republike Hrvatske, Zagreb, 1991, p. 135-151.
  2. Infrastruktura cestovnog prometa I i II. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1996, p. 1-283.
  3. Road user Charges. Rendel Palmer and Triton Ltd, London, 1996, p. 25-78.

Znanstvene studije
 

  1. Proračun osiguranja dugih trakova šina kod radiusa R=500 m i R=550 m bez upotrebe zaštitnih kapa za krivine. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1964, 22 p.
  2. Proračun sila koje nastaju uslijed promjene temperature u šinama i dovode do izbacivanja neprekinutog kolosijeka na željezničkim prugama. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1964, 124 p.
  3. Studija o mogućnosti zavarivanja kolosijeka s oštrim lukovima u duge trakove na dijelu pruge Knin – Split. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1966, 66 p.
  4. Određivanje i registriranje frekvencije vibracija i ubrzavanja koja nastaju u tračnicama i pragovima željezničkog kolosijeka pod opterećenjem u saobraćaju. (koautor), JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1966, 58 p.
  5. Određivanje efikasnosti kojom razni tipovi pričvršćenja tračnica prigušuju prijenos vibracija na pragove za vrijeme prolaza vlakova. (koautor), JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1967, p. 5-81.
  6. Novo dvostruko elastično pričvršćenje ZEL.8 na jugoslavenskim betonskim pragovima Z.1.e. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1968, 25 p.
  7. Ispitivanje bočnog i uzdužnog otpora kolosijeka u tucaniku pod raznim okolnostima. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1968, 68 p.
  8. Pronalaženje sredstava za produženje vijeka trajanja elemenata pričvršćenja tračnica zaštićivanjem protiv korozije na pruzi, uz ispitivanje u klima-komori i pomoću elektrokemijskih mjerenja korozije metalografskim ispitivanjem korodiranih struktura. (koautor), JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1968, p. 8-21.
  9. Određivanje naprezanja u elementima dvostrukoelastičnog pričvršćenja kao i utjecaj tog pričvršćenja na veličinu specifičnog pritiska na zastor i planum, a time i na deformaciju nivelete kolosijeka. (koautor), JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1968, 43 p.
  10. Ispitivanje propuštanja pričvrsnog pribora kod raznih tipova pragova u ovisnosti o radu vibratora. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1968, 58 p.
  11. Saniranje odrona i klizišta na dijelovima pruge Zagreb - Rijeka kao i saniranje zemljanog trupa na dijelu pruge Zagreb – Sisak. (koautor), JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1969, p. 42-83.
  12. Uzroci prekomjernog pucanja šina i mjere za sprečavanje te pojave. (koautor), JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1969, 38 p.
  13. Ispitivanje upadanja nivelete kolosijeka kod raznih tipova pragova kao i utiskivanje nožice tračnice odnosno podložne pločice u ovisnosti od rada vibratora. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1969, 62 p.
  14. Teoretski problemi dugih trakova tračnica i pokusi u vezi s određivanjem stabilnosti kolosijeka. Mađarska akademija znanosti, Budimpešta, 1969, 33 p.
  15. Izrada novih pragova od prednapregnutog betona s dvostrukoelastičnim pričvrćenjem. Mađarska akademija znanosti, Budimpešta, 1970, 41 p.
  16. Nosivost željezničkog donjeg stroja u vezi s povećanjem osovinskog pritiska vozila i brzine vožnje. (koautor), Mađarska akademija znanosti, Budimpešta, 1970, 51 p.
  17. Mogućnost smanjenja smrtnosti i ranjavanja sudionika u prometu na opasnim (pogibeljnim) mjestima SR Hrvatske. (koautor), JAZU, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1987, 159 p.
  18. Prometne nesreće na cestovnim pravcima E-65 (Varaždin-Zagreb-Rijeka) i E-59 (Maribor-Zagreb-Karlovac-Split) i zbrinjavanje traumatiziranih sudionika u prometu. (koautor), JAZU, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1987, 320 p.
  19. Analiza ugroženosti prometom u gradu Zagrebu i mjere zaštite. JAZU, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1988, 398 p.
  20. Željeznička pruga Zagreb-Samobor-Bregana. (koautor), JAZU, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1988, 121 p.
  21. Optimalizacija rada ventilacije tunela "Učka" u ovisnosti o meteorološkim uvjetima. JAZU, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1990, 91 p.
  22. Tipizacija i standardizacija tehničkih rješenja i opreme na cestama Hrvatske. (koautor), JAZU, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1990, 369 p.
  23. Cestovno povezivanje Podravine sa Zagrebom. (koautor), HAZU, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1991, 92 p.
  24. Road and Railway Traffic Corridors on the Territory of Croatia and Bosnia and Herzegovina. (Podloga za raspravu o prometnim koridorima na Trećoj paneuropskoj konferenciji Ministara prometa u Helsinkiju, 1997.). Croatian Academy of Arts and Science, Scientific Council for Traffic, Zagreb, 1996, 27 p.
  25. Prijedlog strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske. (koautor), Institut prometa i veza, Zagreb, 1998, 198 p.

 

Znanstveni radovi u zbornicima radova sa međunarodnih znanstvenih skupova
 

  1. Novi jugoslavenski betonski prag s dvostruko elastičnim pričvršćenjem u svjetlu suvremenih spoznaja o vibracionim procesima u elementima gornjeg stroja željeznice. JAZU, Međunarodni simpozij o suvremenom željezničkom kolosijeku, Zbornik radova, Zagreb, 1969, p. 247-283.
  2. Mozliwosć swiekszenie prod kosci pojazdu w zaležnosci od prezewyzszenia szyny zewnetrznej na zakrecie. Politechnika Warszawska, Instytut Transportu, Materialy na III konferencje naukowa “Nauka – transport – praktyka”, Warszawa, 1981, p. 395-404.
  3. A comparative analysis of high frequency vibrations on railway lines under traffic conditions. JAZU, International Conference “Science and Motor Vehicles”, Collection of papers, Opatija, 1983, p. 378-384.
  4. The Contribution to Inereasing Train Safety on Yugoslav Railways. JAZU, Scientific Meeting on Traffic Safety Engineering, Collection of papers, Zagreb, 1985, p. 217-222.
  5. Promet i ekologija. JAZU, Međunarodni simpozij o ekološkim problemima suvremenog prometa, Zbornik radova, Zagreb, 1986, p. 17-20.
  6. Head Injuries to Pedestrians Depending on the Shape of the Vehicle’s Front Part. 3rd Meeting of Yugoslav Traffic Engineers, Proceedings, Herceg Novi, 1986, p. 68-71.
  7. Attuali collegamenti tra l'est, centro Europa e l'Adriatico introduzione. Universita degli studi di Trieste, XXXIII Corso Internazionale - Giornate di studi superiori riguardanti l'organizzazione dei trasporti nell'integrazione economica Europea (33th International Course – Seminar of Advanced Studies on Transport Organization in the European Economic Integration), Collection of Lectures, Trieste, 1992.
  8. State and Projections of the Croatian Maritime Economy from the Point of View of Road, Rail, Sea, River, Air and Telecommunications Traffic. HAZU, Znanstveni savjet za pomorstvo i Znanstveni savjet za promet, Zbornik radova, Opatija, 1993, p. 247-264.
  9. Prometni koridori između Srednjepodunavskog i Jadranskog prostora na području Hrvatske. HAZU, Znanstveni savjet za promet, Međunarodno znanstveno savjetovanje “Strateški pravci razvoja prometa u prostoru Podunavlja i Jadrana”, Zbornik radova, Opatija, 1993, p. 8-15.
  10. Geographical and Traffic-aspected Characteristics of Major Istrian Traffic Corridors. International Association of Tariff und Transport Expert & Croatian Scientific Society for Traffic, International Scientific Expert Conference “Evaluation of Traffic Potentials of Istria, Collection of Papers, Brijuni, 1995, p. 1-4.
  11. Traffic Linkage of the Republic Croatia and the Republic/Federation of Bosnia and Hercegovina. HAZU i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Znanstveni skup “Revalorizacija geoprometnog položaja Hrvatske i Bosne i Hercegovine u interesu obiju država”, Zbornik radova, Zagreb, 1996, p. 13-35.
  12. Integration of Croatia and Bosnia and Herzegovina into the European Transport Routes. University of Sarajevo, Faculty of Traffic and Communications & Croatian Academy of Sciences and Arts, Scientific Council for Traffic, Symposium “Position and Role of Bosnia and Herzegovina and Croatia in the European Transport and Communication Corridors”, Proceedings, Sarajevo, 1997, p. 7-11.
  13. Some Factors of the Development of Croatian Traffic System. Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Međunarodno znanstveno savjetovanje “Tehnika i logistika u prometu”, Zbornik radova, Opatija, 1998, p. 180-184.
  14. The Approach to the Core Concept of Traffic and Transport Technology. Faculty of Maritime Studies and Transport & Slovenian Society for Traffic Science, International Conference on Traffic Science, 1st International Conference on Traffic Science “ICTS ‘97”, Proceedings, Portorož, 1997, p. 19-25.
  15. The Model of National Air Traffic Safety Program. Faculty of Maritime Studies and Transport & Slovenian Society for Traffic Science, International Conference on Traffic Science ICTS ’98, Proceedings, Trieste - Patras, 1998, p. 5.

Znanstveni radovi u zbornicima radova sa domaćih znanstvenih skupova
 

  1. Zagreb kao čvorište cestovnog i željezničkog prometa. JAZU, Simpozij o prometnoj problematici grada Zagreba, Zbornik radova, Zagreb, 1974, p. 1-27.
  2. Cesta kao faktor sigurnosti prometa. Savjetovanje “Vještačenje saobraćajnih udesa”, Zbornik radova, Niš, 1981.
  3. Sigurnosni aspekti prometnog sistema Jugoslavije. JAZU, Simpozij o sigurnosnim i ekološkim aspektima prometnog sistema Jugoslavije, Zbornik radova, Zagreb, 1988, p. 25-28.
  4. Phyrnska autocesta. Elektrotehniška zveza Slovenije, Jugoslavenski simpozij o elektronici u saobraćaju, Zbornik radova, Ljubljana, 1990, p. 5-16.
  5. Jadranska orijentacija kroz razvoj cestovne infrastrukture. HAZU, Savjetovanje “Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske”, Zbornik radova, Zagreb, 1991, p. 33-43.
  6. Razvitak i vrednovanje prometa u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Znanstveni skup povodom 75. obljetnice tehničkih fakulteta, Zbornik radova, Zagreb, 1994, p. 213-231.
  7. Razvitak prometa u Hrvatskoj s obzirom na povezivanje s Europom. Hrvatska akademija tehničkih znanosti, Znanstveni skup “Prometno povezivanje Hrvatske s Europom”, Zbornik radova, Zagreb, 1995, p. 6-11.

Stručni radovi
 

  1. Dugi svareni trakovi šina i njihova ugradba. Željeznice, 3-4, Beograd, 1960, p. 34-38.
  2. Određivanje otpora kolosijeka protiv uzdužnih sila u dugim trakovima. Željeznice, 7-8, Beograd, 1960, p. 35-42.
  3. Sigurnost saobraćaja za vrijeme visokih temperatura na šinama dužine veće od 30 m i dugim šinskim trakovima. Željeznički vjesnik, 8, Zagreb, 1961, p. 111-112.
  4. Neka od najnovijih dostignuća kod izvedbe i održavanja željezničkog gornjeg stroja kod njemačkih željeznica. Željeznički vjesnik, 12, Zagreb, 1961, p. 196- 201.
  5. Dugi šinski trakovi i sigurnost saobraćaja. Sigurnost u saobraćaju, Zagreb, 1962, p. 72-75.
  6. Modernizacija na održavanju pruge Zagreb-Dugo Selo-Novska. Željeznički vjesnik, 12, Zagreb, 1962, p. 237-240.
  7. Tehnički napredak Sekcije za pruge Zagreb I u 1963. godini. Željeznički vjesnik, 12, Zagreb, 1963, p. 256-259.
  8. Povezivanje naučno-istraživačkog rada s praksom kod Zajednice ŽT Zagreb. Željeznički vjesnik, 9, Zagreb, 1964, p. 151-153.
  9. Ispitivanje stabilnosti kolosijeka kod ekstremno visokih temperatura te određivanje najveće moguće dilatacije u slučaju puknuća šina kod ekstremno niske temperature. Željeznički vjesnik, 1-2, Zagreb, 1966, p. 17-19.
  10. Truli pragovi u pruzi i sigurnost saobraćaja. Željeznički vjesnik, 7-8, Zagreb, 1966.
  11. Novi pogledi na tehniku gornjeg stroja kod Jugoslavenskih željeznica. Željeznice, 8-9, Beograd, 1966, p. 15-19.
  12. Proračun kritične sile koja prouzrokuje izvijanje (izbacivanje) neprekinutog kolosijeka u luku. Stručna studija, ŽTP Zagreb, 1966, 11 p.
  13. Male žičare. Građevinar, 1, Zagreb, 1967, p. 5-11.
  14. Dvostruko elastično pričvršćenje na novim jugoslavenskim betonskim pragovima. Željeznički vjesnik, 6-7, Zagreb, 1967, p. 97-102.
  15. Konstrukcija betonskog praga Z.1.e. s dvostruko elastičnim pričvršćenjem ZEL. 8. Stručna studija, Zagreb, 1967, 48 p.
  16. Novi jugoslavenski pragovi Z.1.e. Željeznički vjesnik, 1-2 , Zagreb, 1968, p. 5-14.
  17. Sanacija preloma šina u neprekinutom kolosijeku kod niskih temperatura. Željeznica, Beograd, 1968, p. 8-15.
  18. Kolosijek na drvenim pragovima sa elastičnim čavlima. Željeznice, 11, Beograd, 1969, p. 14-21.
  19. Mogućnost povećanja brzina na prugama Jugoslavenskih željeznica. Stručna studija, Zagreb, 1976, 84 p.
  20. Infrastruktura željezničkog prometa I. Skripta. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1985, 46 p.
  21. Infrastruktura željezničkog prometa II. Skripta. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1986, 71 p.
  22. Željeznice u multimodalnom transportu. Autorizirana predavanja na postdiplomskom studiju “Multimodalni transport”. Fakultet za pomorstvo i saobraćaj, Rijeka, 1987.
  23. Prostorno uređenje i racionalna izgradnja objekata PTT infrastrukture. Fakulteta prometnih znanosti, Zbornik radova, 2, 1988, p. 181-184.
  24. Novelizacija prometne signalizacije zaobilaznice Zagreba. Stručna studija. Zagreb, 1989, p. 1-30.
  25. Prometni pravci kroz Gorski Kotar. Nacionalni park Risnjak, Zbornik radova, 1993, p. 28-31.
  26. Aufbruck zur Bahn des 21. Jahrhunderts. Kroatische Bahnen, Jahresbericht, Zagreb, 1996, p. 8-12.

Posebni podaci

 

  1. ukupan broj radova: 113
  2. broj znanstvenih radova: 71
  3. broj znanstvenih radova u međunarodno važnim časopisima: 12
  4. popis najboljih radova: specifikacija u točki 5 dopisa
  5. “impact factor” časopisa u kojima su radovi objavljeni: sekundarne publikacije i baze podataka koje referiraju članke objavljene u časopisima: Transportation Research Documentation – TRIS; International Road Research Documentation – IRRD; International Co-operation in Transport Economics Documentation – CEMT/ICTED
  6. broj citata u SCI, CAB, TRIS, IRRD, CEMT/ICTED: 64
  7. broj citata radova u stranim udžbenicima: 7
  8. monoautorske knjige: 11
  9. multiautorske knjige: 3
  10. recenzije projekata: 15
  • Optimizacija sustava hrvatskih kontejnerskih luka, voditelj Edna Mrnjavac, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • Sigurnost prometa s aspekta odnosa sudionika i okoline, voditelj Ivan Dadić, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • Etapna izgradnja cestovne mreže u Republici Hrvatskoj, voditelj Dražen Topolnik, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • Usklađenost razvoja prometnih grana, voditelj Ivan Marković, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • Željezničke pruge velikih brzina, voditelj Antun Stipetić, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • Balastne vode, voditelj Josip Lovrić, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • 135001 Kontejnerski terminali i RTS, voditelj Čedomir Ivaković, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • 135002 Koncepcija razvoja zračnog prometa Hrvatske, voditelj Željko Radačić, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • 135003 Razvoj željeznice u sklopu prometnog sustava Hrvatske, voditelj Blaž Bogović, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • 135004 Povezivanje prometnih sustava RH i Fed. BiH, voditelj Adolf Malić, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • 135005 Promet i zaštita okoliša, voditelj Jasna Golubić, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • 135006 Kvantitativne metode u prometu, voditelj Husein Pašagić, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • 135007 Riječni promet i plovni putovi, voditelj Damir Božičević, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • 135008 Opći modeli ITS i njihovo modalno preslikavanje, voditelj Ivan Bošnjak, Ministarstvo znanosti i tehnologije
  • Model organizacije prijevoza putnika na području Krapinsko-zagorske županije, Institut prometa i veza, Zagreb, 1995.

Akademik Josip Božičević je član Prosudbene komisije za znanstvene projekte pri Ministarstvu znanosti i tehnologije.
recenzije knjiga: 15

  • prof.dr.sc. Ivan Županović: Tehnologija cestovnog prometa. FPZ, Zagreb, 1998.
  • prof.dr.sc. Blaž Bogović, prof.dr.sc. Alojz Brkić: Ekonomika željezničkog prometa, FPZ, 1998.
  • prof.dr.sc. Adolf Malić: Geoprometna obilježja svijeta. FPZ, Zagreb, 1998.
  • prof.dr.sc. Čedomir Ivaković, doc.dr.sc. Teodor Perić: Zaštita u prometnom procesu. FPZ, Zagreb, 1996/7.
  • prof.dr.sc. Damir Šimulčik: Ekonomika riječnog prometa. FPZ, Zagreb, 1996.
  • prof.dr.sc. Damir Šimulčik: Ekonomika PT prometa, FPZ, Zagreb, 1996.
  • doc.dr.sc. Antun Stipetić: Željeznički kolodvori. FPZ, Zagreb, 1996.
  • prof.dr.sc. Željko Radačić, prof.dr.sc. Damir Šimulčik: Ekonomika prometnog sustava. FPZ, Zagreb, 1995.
  • prof.dr.sc. Blaž Bogović, dr.sc. Mijo Luketić: Prijevoz robe. FPZ, Zagreb, 1995.
  • prof.dr.sc. Josip Zavada: Uputa za izradbu seminarskog zadatka iz “Vuče vlakova”. FPZ, Zagreb, 1994.
  • doc.dr.sc. Antun Stipetić: Riječnik željezničkog nazivlja. Zagreb, 1995.
  • prof.dr.sc. Damir Šimulčik: Ekonomika cestovnog prometa. FPZ, Zagreb, 1994.
  • prof.dr.sc. Željko Radačić, I. Suić: Tehnologija zračnog prometa. FPZ, Zagreb, 1993.
  • prof.dr.sc. Blaž Bogović: Organizacija željezničkog prometa. FPZ, Zagreb, 1988.
  • prof.dr.sc. Blaž Bogović: Tehnologija prijevoza robe u željezničkog prometu. Zagreb, 1987.

recenzije radova: Časopis Promet-Traffic-Traffico, Bilten HAZU, Časopis Suvremeni promet

  1. uvodna, pozvana predavanja:
  1. na međunarodnim skupovima: 7
  2. na domaćim skupovima: 6
  1. član uredništva znanstvenog časopisa: Promet-Traffic-Traffico, Bilten HAZU.
  2. broj i kvaliteta učenika:
  1. voditelj magisterija: Dr.sc. Gordana Štefančić
  2. voditelj doktorata: Dr.sc. Jasna Golubić, Dr.sc. Dragan Badanjak
  3. ugledni znanstvenici koji su započeli istraživački rad pod vodstvom predloženika: Prof.dr.sc. Ivo Marković, Prof.dr.sc. Tomislav Mlinarić, Prof.dr.sc. Blaž Bogović, Prof.dr.sc. Čedomir Ivaković, Prof. dr.sc. Ivo Dadić itd.
  1. utjecaj na razvoj područja/specijalnosti: osnivanje Fakulteta prometnih znanosti, osnivanje Hrvatske akademije tehničkih znanosti, osnivanje Instituta prometa i veza
  2. osnivanje katedri, instituta, referalnih centara i slično: osnivanje Zavoda za aeronautiku (znanstveni i stručni dodiplomski studij za vojne pilote, civilne pilote i kontrolore letenja), osnivanje poslijediplomskog studija
  3. važni udžbenici na hrvatskom jeziku:
  1. Elementi tehnike cestovnog saobraćaja. Sveučilište u Zagrebu, Viša škola za cestovni saobraćaj, Zagreb.
  2. Ceste i cestovni objekti. Sveučilište u Zagrebu, Viša škola za cestovni saobraćaj, Zagreb, 1974.
  3. Ceste i čvorišta. Sveučilište u Zagrebu, Viša škola za cestovni saobraćaj, Zagreb, 1976.
  4. Osnove tehnike građenja željezničkih prometnica. Sveučilište u Zagrebu, Viša škola za cestovni saobraćaj, Zagreb, 1977.
  5. Ceste. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 1985.
  6. Ceste I i II. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1993.
  7. Infrastruktura cestovnog prometa I i II. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1996.
  1. organiziranje znanstvenih skupova:
  1. međunarodnih: 12
  2. domaćih: 6
  1. nagrade i priznanja: Odličje “Ruđera Boškovića” za znanost, Odličje “Blaža Lorkovića” za razvoj gospodarstva, Odličje “Ante Starčevića” za razvoj hrvatske državnosti, Red hrvatskog pletera, Spomenica Domovinskog rata 1990.-1992., Nagradu za životno djelo s područja tehničkih znanosti itd.
  2. članstvo u akademijama: redoviti član i član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, počasni predsjednik i tajnik Odjela za promet Hrvatske akademije tehničkih znanosti
  3. voditeljstvo znanstvenih projekata: 13 (Ministarstva znanosti i tehnologije, HAZU, Instituta prometa i veza)
  • 1.7.2. Razvoj kopnenog, zračnog i poštanskog prometa, Ministarstvo znanosti i tehnologije, od 1986. do 1990.
  • 2-10-315 Razvoj prometa u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i tehnologije, 1991.-1994. i 1994.-1997.
  • 193001 Strategija razvitka prometnog sustava Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i tehnologije, od 1997.
  • Prometna studija izgradnje kanala “Dunav-Sava” od Vukovara do Šamca, Institut prometa i veza, Zagreb, 1994.
  • Znanstvena i ekonomska naliza postojeće dokumentacije nove željezničke pruge Zagreb-Rijeka, Institut prometa i veza, Zagreb, 1995.
  • Strategija razvoja željezničkog prometnog sustava RH, Institut prometa i veza, Zagreb, 1996.
  • Studija izgradnje Jadranske željezničke pruge Trst-Rijeka-Split-Dubrovnik sa čvorištima, Institut prometa i veza, Zagreb, 1996.
  • Desetogodišnji plan razvitka Luke Rijeka, Institut prometa i veza, Zagreb, 1998.
  • Prijedlog strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske, Institut prometa i veza, Zagreb, 1998.
  • Generalni plan uređenja grada Rijeke, Prometni dio – ocjena stanja i funkcioniranja sustava, Institut prometa i veza, Zagreb, 1996.
  • Koncepcija razvitka prometnog sustava grada Međimurske županije, Institut prometa i veza, Zagreb, 1998.
  • Prometna studija grada Varaždina, Institut prometa i veza, Zagreb, 1998.
  • Studija opravdanosti izgradnje brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Virovitica, Institut prometa i veza, Zagreb, 1993.
  1. patenti: -
  2. realizacija otkrića u proizvodnji/gospodarstvu: konstrukcija dvostruko-elastičnog pričvršćenja na tračnicama, betonski pragovi Z.1 i Z.2, konstrukcija pokusnog kolosijeka za izbacivanje tračnica itd.

NAJVAŽNIJI RADOVI

  1. Studija o mogućnosti zavarivanja kolosijeka s oštrim lukovima u duge trakove na dijelu pruge Knin – Split. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1966, 66 p.
  2. Neue Jugoslawische Betonschwelen Z.1 und Z.2. Rad, 343, JAZU, Zagreb, 1968, p. 275- 344.
  3. Novo dvostruko elastično pričvršćenje ZEL.8 na jugoslavenskim betonskim pragovima Z.1.e. JAZU, Tehnička sekcija II. razreda, Zagreb, 1968, 25 p.
  4. Schienenbefestigung auf Holzschwellen mit Federnaegeln DS 18. Der Eisenbahn Ingenieur, 10, Frankfurt/Main, 1970, p. 304-308.
  5. Prometna valorizacija Hrvatske. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1992, 64 p.
  6. Entwicklungsstrategien des Eisenbahnverkehrs in Kroatien. Oesterreichische Zeitschrift für Verkehrswissenschaft, 1-2, Wien, 1993, p. 41-46.
  7. Road and Railway Traffic Corridors on the Territory of Croatia and Bosnia and Herzegovina. (Podloga za raspravu o prometnim koridorima na Trećoj paneuropskoj konferenciji Ministara prometa u Helsinkiju, 1997.). Croatian Academy of Arts and Science, Scientific Council for Traffic, Zagreb, 1996, 27 p.
  8. Traffic Linkage of the Republic Croatia and the Republic/Federation of Bosnia and Hercegovina. HAZU i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Znanstveni skup “Revalorizacija geoprometnog položaja Hrvatske i Bosne i Hercegovine u interesu obiju država”, Zbornik radova, Zagreb, 1996, p. 13-35.
  9. Integration of Croatia and Bosnia and Herzegovina into the European TransportRoutes. University of Sarajevo, Faculty of Traffic and Communications & CroatianAcademy of Sciences and Arts, Scientific Council for Traffic, Symposium “Position and Role of Bosnia and Herzegovina and Croatia in the European Transport and Communication Corridors”, Proceedings, Sarajevo, 1997, p. 7-11.