Josip Balabanić

Akademske titule:

  • doktor znanosti

Institucije:

  • znanstveni savjetnik u miru - Hrvatski prirodoslovni muzej

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik - Razred za prirodne znanosti (16.05.2002. - ...)

 

 

Životopis

 

Dr. sc. Josip Balabanić, znanstveni savjetnik, muzejski savjetnik

Član suradnik HAZU, Ratred za prirodne znanosri.

1. Podrijetlo i školovanje

Rođen 23. listopada 1939. u Kolanu (Pag). Osnovnu školu polazio u rodnom mjestu. Polazio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, bez prava javnosti u Zadru, maturirao  1958. Akad. godine 1958/59. upisao studij teologije na Katol. bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Po završetku I. godine studija pozvan u na odsluženje vojnog roka od dvije godine  (Kičevo, Makedonija, 1959.-1961.). Nastavio studij teologije1961. na Visokoj teološkoj školi u Zadru, gdje je diplomirao 1964. U međuvremenu privatno položio 4 razreda državne gimnazije i ponovno maturirao na zadarskoj Gimnaziji 1962. Akad. godine 1964/5. upisao studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i usporedo završio dodatna  4 semestra teološkog studija, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF), koji je diplomirao 1967. Na  Prirodoslovno-matematičkom fakultetu diplomirao biologiju 1969.

Radio je kao profesor u Zadru, najprije od 1969-1971. na Nadb. klasičnoj gimnaziji, a od 1971-1973. u Srednjoškolskom centru za strojarstvo i elektrotehniku. Akad. godine 1972/3. upisao poslijediplomski studij eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu. Taj tudij završio 25. rujna 1975. obranivši na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta magistarski rad pod naslovom “Diferencijacija cito-solubilnih proteina u ontogenezi čovjeka” i stekao naslov magistra biomedicine. Iste godine primljen u Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti tada JAZU kao asistent za povijest bioloških znanosti. Pod mentorstvom M. D. Grmeka, Sorbonne, Pariz, započeo i dovršio  doktorsku disertaciju  “Darvinizam u Hrvatskoj, do 1918” koju je obranio 1980. stekavši akad. stupanj doktora prirodnih znanosti iz područja biologije.

 

2. Znanstveno i stručno napredovanje

   Nakon petnaestak godina intenzivnog znanstveno-istraživačkog rada, u Zavodu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti (tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti) izabran je u ova znanstvena zvanja: 1977. za znanstv. asistenta; 1980. u zvanje znanstvenog suradnika, 1982. u zvanje višega znanstvenog suradnika, 1986. u zvanje  znanstvenog savjetnika. U tom znanstvenom zvanju je 1. svibnja 1988. primljen u Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM), u Zagrebu, gdje je radio kao znanstveni savjetnik, a od 1996. i u zvanju muzejskog savjetnika, Umirovljen 2006.

 

3. Djelovanje

A. Znanstveno-istraživački rad. 

     U svome znanstvenom radu J. Balabanić imao je više etapa. Naprije, od 1973.-1977. radeći na međunarodnom projektu Istraživanje ranih stadija u embriogenezi sisavaca (nositelj programa akademik Nikola Škreb), a u suradnji sa Zavodom za biologiju Medic. fakul., dao je doprinos u proučavanju diferencijacije citosolubilnih proteina u ontogenezi čovjeka. Nakon prelaska u Institut za povijest znanosti JAZU,  nastavio i završio tu suradnju na spomenutom projektu ali se u okviru Akademijinih projekata okrenuo povijesti i filozofiji znanosti, te proučavanju razvoja bioznanosti u Hrvatskoj. U tom području dao je poseban doprinos proučavanju recepcije darvinizma u Hrvatskoj i implikacijama koje su Darwinove teorije imale na razvoj prirodnih znanosti (knjiga i veći broj radova). - Napisao je 8 knjiga,više od trideset izvornih znanstvenih i četrdesetak stručnih radova, te velik broj većih ili manjih članaka u raznim enciklopedijskim izdanjima, leksikonima, stručnim katalozima izložaba i sl. U svojim znanstvenim radovima posebno pokušava analizu intelektualnog ozračja u drugoj polovici 19. stoljeća u hrvatskim zemljama, u vrijeme osnutka modernog Sveučilišta (1874.) i utemeljenja Hrvatskoga naravoslovnog družtva (1885.). Pridonio je poznavanju introdukcije darvinizma u Hrvatskoj, te djela i života istaknutih hrvatskih prirodoslovaca i biologa (S. Brusine, Lj. Farkaša Vukotinovića, B. Šuleka, A. Ercegovića) i nekih  manje poznatih (npr. Franje Koščeca, Josipa Torbara, Erika Brandisa i Marijana Blažića). Posebno je značajno da je zajedno s M. D. Grmekom otkrio  dubrovačkog amatera prirodoslovca Jakova Sorkočevića (1534.-1604.) i njegovo djelovanje koje je analizirano na temelju korespondencije sa znamenitim talijanskim renesansnim zoologom sa sveučilišta u Bologni Ulisseom Aldrovandijem u zajedničkoj knjizi. Njegovom zaslugom otkrivena je 1978. u podrumima HAZU pisana ostavština S. Brusine, s dragocjenim gradivom za poznavanje kulturnih prilika druge polovine 19. st. u Hrvatskoj, među ostalim i Darwinovo pismo Brusini od 8. svibnja 1869.

 

B. Stručni muzejski rad

(a) Od 1988.do umirovljenja 2006. bio voditelj Službe stručnih poslova (knjižnica, pedagogija, promidžba i izdavaštvo ) u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju. U teškim ratnim okolnostima od početka 90-ih knjižnica, pedagogija i izdavaštvo u Muzeju znatno su unaprijeđeni, kao i istraživački rad na terenu i na sustavnom proučavanju muzejskih zbirki. U dogovoru s upravom Muzeja, pokrenuo je kod Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske postupak osnivanja Znanstveno-istraživačke jedinice (ZIJ) i nakon njezina osnivanja Hrvatski prirodoslovni muzej upisan u registar znanstvenih ustanova, te je  u okviru makro-projekta ZIJ-e “Istraživanje prirodoslovne baštine Hrvatske” objavljeno na desetke znanstvenih i stručnih radova, više muzealaca je magistriralo, a neki i doktorirali.   Godine 1992. je pokrenuo izlaženje znanstvenog i stručnog glasila Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Natura Croatica (znanstv. članci na engl. jeziku) i u prvih 15 godina (do odlaska u mirovinu) bio njegov glavni i odgovorni urednik.  Časopis je imao međunarodni Urednički savjet i za svaki članak da bi bio objavljen morao dobiti najmanje dvije pozitivne recenzije, od kojih je jedna od priznatog znanstvenika izvan Hrvatske. Časopis je izlazio 4 puta godišnje. Ubrzo je ušao u velike biološke i geološke sekundarne informacijske baze te uspješno izlazi i danas, u tiskanom i elektroničkom obliku.

     Časopis Natura Croatica bio je važan osobito stoga što je popunio prazninu nastalu  gašenjem nekoliko prirodoslovnih časopisa nakon propasti Jugoslavije, Njegovo revovito izlaženje omogućilo je brzo publiciranje zrelih plodova  mlađih biologa i geologa, muzealaca i drugih stručnjaka, iz Hrvatske i inozemstva. U zamjenu za taj časopis stizalo je svake godine sa svih strana svijeta gotovo 300 vrijednih naslova časopisa, od kojih neki izlaze 6 i više puta godišnje. Važan je bio i zbog činjenice da je, vezano uz časopis, objavljen velik broj njegovih Supplementa,  popisa svojti hrvatske flore i faune, konkretno desetak knjiga popisa većih sistematskih skupina, a u tri knjige je tiskan i Index Florae Croaticae (ur. Toni Nikolić). Prvi put nakon djela Flora Croatica Schlossera i Vukotinovića (1869.), Hrvati su dobili cjelovito florističko djelo, to jest moderno koncipiran popis svih biljnih svojti Hrvatske, koji može poslužiti kao čvrsta polazna osnovica za izradu suvremene Hrvatske Flore. Tih je godina u suradnji s Odborom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za biološku raznolikost načinjen Program izrade i publiciranja faunističkih popisa i kataloga Hrvatske faune, u cilju izrade višetomnog djela Fauna Hrvatske.

(b) Bio autor velikih izložbi o zoologu i paleontologu S. Brusini, entomologu F. Koščecu, O zagrebačkom Narodnom muzeju, Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću, pisao i organizao pisanja kataloga, dviju prirodoslovnih mapa, bio organizator znanstvenih skupova, te urednik zbornika radova. Po dolasku na rad u Hrvatski prirodoslovni muzej, a o 80. obljetnici smrti velikog hrvatskog prirodoslovca i muzealca  akademika S. Brusine (umro 1908.), u suradnji s Arhivom tadašnje JAZU, organizirao je i 1989. postavio veliku izložbu o Spiridionu Brusini (Brusina prirodoslovac, 1845-1908-1988) u HPM-u, najprije u Zagrebu, a zatim u Prirodoslovnom odjelu Narodnog muzeja u Zadru, te u Pomorskom muzeju u Rijeci. - Usporedo s održavanjem izložbe pokrenuo je (1989.) i organizirao održavanje znanstvenog skupa u Zadru, gdje je na rodnoj kući S. Brusine postavljeno i brončano poprsje (rad akad. kipara Ratka Petrića). Zatim je simpozij na istu temu bio i u Rijeci. -  Napisao je o S. Brusini i knjigu (Brusina prirodoslovac, Zagreb 1989.). Bio je također glavni urednik i pisac uvoda u luksuznu prirodoslovnu mapu bakroreza riba i školjkaša iz Brusinine knjižnice, pod naslovom “Brusini u spomen” (HPM, Zagreb 1989.).  Mapa je otisnuta na hrvatskom i na engleskom jeziku. Konačno, uredio je Zbornik radova “Brusina” (Zadar 1991.).-  Godine 1992, o 110-oj godišnjici rođenja tvorca na daleko poznatih entomoloških zbirki u Gradskom muzeju Varaždin, gimn. profesora I muzejskog kustosa Franje Koščeca, priredio o njemu izložbu u Zagrebu, napisao knjigu (Franjo pl. Koščec, Varaždin 1992.) i kao urednik organizirao izdavanje druge prirodoslovne mape njegovih crteža šišaka (olovka). Napisao je i predgovor. Mapa je tiskana na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. - Godine 1996. kao predsjednik Organizacijskog odbora predvodio je u Zagrebu proslavu 150. obljetnice osnutka hrvatskoga Narodnog muzeja (1846.-1996.), organizirao znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, priredio u HPM-u izložbu s katalogom (Natura+kultura) i uredio Zbornik radova Naš Museum (HPM, Zagreb 1997). - Godine 2003. o 180. godišnjici rođenja i 100. obljetnici smrti jednoga od protagonista hrvatskoga narodnog preporoda, prirodoslovca, državno-pravnog teoretika i književnika, muzealca i akadamika Ljudevita Farkaša Vukotinovića (Zagreb 1813.-1893.-2003) u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, organizirao je u Narodnom domu, Opatička 18, veliku izložbu “Vukotinović - na iskonima moderne Hrvatske” gdje je, pod pokroviteljstvom HAZU, održan znanstveni skup “Ljudevit Farkaš Vukotinović”. Autor je kataloga s te izložbe i urednik zbornika radova simpozija “Vukotinović” - 2005. o 120. godišnjici utemeljenja Hrvatskoga naravoslovnog družtva (18885.-2005.) organizirao je u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju izložbu “120 godina Hrvatskoga prirodoslovnog društva” te je autor njezinog kataloga pod istim naslovom.

 

  1. Nastavni rad na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF, Biološki odsjek)

 Od akad. god. 1995. na Biološkom odsjeku PMF održavao predavanja iz kolegija Filozofija biologije, a od 2003. i kolegija Povijest biologije. Za potrebe studenata preveo je dvije od najvećeg evolucijskog biologa 20. st. Ernsta Mayra (Što je biologija, Dom i svijet, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb  1999. i Darwinov Veliki dokaz, Dom i svijet, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb  2999) i dva kapitalna Darwinova djela; Origin of Species, Postanak vrsta (2000.) i Descent of Man, Podrijetlo čovjeka (I, II, Školska knjiga, Zagreb, 2007.), a u nakladi ArTresora tiskan je (2005.) njegov prijevod  triju kklasičnih djela Julien Offray de la Mettrie,  L’Home Machine, L’Home Plante i Traité de l’Ame,  pod naslovom Lamettrievi prirodoslovni spisi. Sve te knjige imaju opsežne uvodne studije prevoditelja. Studenti su imali predavanja i na Internetu. Sudjelovao je u izradi i obrani više magisterija i kao mentor vodio dva doktorata. 4 godine bio je član Muzejskog vijeća Ministarstva kulture RH.

 

4. Nagrade i priznanja

    2000. dobio nagradu Josip Juraj Strossmayer Hrvatske kademije znanosti i umjetnosti, za unapređenje znanosti u Hrvatskoj. 2002. izabran za Člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2008. za trajno). 2012. dobio nagradu »Pavao Ritter Vitezović« od Hrvatskoga muzejskog društva »za izuzetan i trajan doprinos muzejskoj struci«.

 

 

 

Publikacije

 

  1. Knjige
  1. Darvinizam u Hrvatskoj. Fenomen darvinizma u hrvatskoj prirodnoj znanosti i društvu do kraja prvoga svjetskog rata. JAZU, Posebna izdanja, knj. IX. Zagreb, 1983., 172 str. + 5  str. kazalo pojmova i imena (nepag.) + 12 slika
  2. Brusina prirodoslovac, ŠK i HPM. Zagreb, 1988.
  3. Prirodoslovac, učitelj i muzealac Franjo pl. Koščec (1882-1968). GMV. Zagreb, 1998.
  4. Grmek, M.D., J. Balabanić, Ribe i školjkaši dubrovačkog kraja u svjetlu korespondencije U. Aldrovandi - J. Sorkočević, 1580-1586. Dom i svijet, Zagreb, 2000.
  5. Ljudevit Farkaš Vukotinović. Na iskonima moderne Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Dvojezično, hrv. i engl. (Djelo nagrađeno Nagradom  Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti „Josip Juraj Strossmayer” za god. 2005.).
  6. J. Balabanić, i sur. Prvo znanstveno putovanje Spiridiona Brusine. Tragom mladoga prirodoslovca obrovačkim krajem. 1863.-2006.-2007., HPM, Zagreb-Obrovac, 2007. /U toj knjizi posebne cjeline: Prvo znanstveno putovanje Spiridiona Brusine (1863) ,  Predgovor, str. 2-10); Dnevnik s jednog istraživanja u zadarskoj okolici (talijanska transkripcija i hrvatski prijevod Brusinova putopisa, str. 11-38);  Pogovor: Spiridion Brusina (1845-1908) zoolog i paleontolog svjetskog glasa, str. 61-70/.
  7. Josip Balabanić, Marijana Vuković, Hrvatsko naravoslovno družtvo. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 2005.
  8. Josip Balabanić i Josip Kolanović (prir.), Zadarski kalendar iz Svetog Krševana (1322.). The Zadar Calendar from the Zadar Monastery of St. Chrysogonus (1322), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2018. Monografsko izd., hrvatski i engleski. 284. str.

 

2. Znanstveni radovi 

A.Recenzirani i kategorizirani radovi objavljeni u znanstvenim časopisima

 

  1. Botanički priručnik Riječanina Augustina Michelazzija (1732-1828), Dijalektika, X, 1975., 85-94.
  2. Neka mineraloška i farmaceutska pitanja u knjizi goričkog profesora A. Michelazzija o “fosilima”, Farmacevtski vestnik, XXII, 1976., 4, 243-246.
  3. Bogoslav Šulek, kao prirodoslovac i darvinist, Dijalektika, XII, 1977., 2, 59-67.
  4. Polemika između Bogoslava Šuleka i Antuna Bauera o području materijalizma, Dijalektika, XIII, 1978., 2-3, 195-207.
  5. Ž. Dadić, J. Balabanić, Prva verzija Getaldićevih restauracija dvaju Apolonijevih problema dostavljena Galileju, Anali Zavoda za povijest znanosti IC JAZU u Dubrovniku, vol. 19-20, 1982., 7-18.
  6. J. Balabanić et M.D. Grmek, Medicinski i prirodoslovni podaci u Kronologiji Hrvatsko-mađarskog kolegija u Bologni (1557-1778), Rad JAZU, 415, knj. XX, 1985., 37-108.
  7. Darwinism in Croatia and  its Impact on Biological Sciences from 1918 to 1941., Dijalektika, 22, 3-4, 1987., 119-124.
  8. Život i djelovanje Ambroza Caribonija, Zadarska revija, 37, 1-2, 1988., 47-55.
  9. Muzej obitelji Aletin u 18. stoljeću u Dubrovniku, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovnniku. vol. 29, 1991., 207-210.
  10. Balabanić, J.,  Ž. Dadić, Pismo švicarskog matematičara Paula Guldina Marinu Getaldiću, Anali Hist. odjela Centra za znan. rad JAZU u Dubrovniku, vol. 15-16, 1982., 87-96.
  11. Prirodna znanost u istraživanjima, pothvatima i idejama prirodoslovca S. Brusine, Radovi LZ, 3, 1993., 187-201.
  12. Jakov Sorkočević Lovrov (1534-1604), dosad nepoznati hrvatski prirodoslovac i biolog, Prirodoslovlje 1, 1, 2000., 173-186.
  13. Fra Marijan Blažić (1897-1944) i evolucija, Prirodoslovlje 1, 1, 2000, 77-96.
  14. Balabanić, J. i M. Vuković, 2005. Hrvatsko prirodoslovno društvo. Ogled o 120. obljetnici osnutka (1885.-2005.), Prirodoslovlje, 5(1) IV, Zagreb, 3-44.
  15. Balabanić, J., D. Ćaleta, M. Vuković, 2001. Časopis “Natura Croatica”i njegova uloga u promicanju muzejske djelatnosti. Informatica Museologica 32 (3-4): 57-60.
  16. Jakov Sorkočević Lovrov (1534-1604), dosad nepoznati hrvatski prirodoslovac i biolog, Prirodoslovlje 1, 1, 2000., 173-186.
  17. Kokić, T. i J. Balabanić, 2004. Pojam  biološkog napretka, te informacija kao pokazatelj i mjera ontičkog prirasta. Prolegomena. Časopis za filozofiju. Zagreb, 119-134.
  18. Prirodne znanosti i religija danas, Nova Prisutnost, IV/1, Zagreb, 2006, 5-33.
  19. Neočitost Božje prisutnosti u svijetu. Nova prisutnost. V/3, Zagreb, 2007., 83-120.
  20. Bog Stvoritelj u djelu Charlesa DarwinaNova prisutnost. Časopis za intelektualna i duhovna pitanja. VII/3 (2009) ; 351-372
  21. Darvinizam u Hrvatskoj između znanosti i ideologije. Nova prisutnost, VII/3(2009) ; 373-406.
  22. Bogoslav Šulek, kao prirodoslovac i darvinist, Dijalektika, XII, 1977., 2, 59-67.
  23. Polemika između Bogoslava Šuleka i Antuna Bauera o području materijalizma, Dijalektika, XIII, 1978., 2-3, 195-207.
  24. Darvinizam u pedagoškom djelu Davorina Trstenjaka, Zbornik radova III. simpozija iz povijesti znanosti, Zagreb 1981., 89-93.
  25. O Visianijevim pismima Pančiću, Robert Visiani Šibenčanin, Šibenik 1981., 89-93.
  26. (- ,  Ž. Dadić) Pismo švicarskog matematičara Paula Guldina Marinu Getaldiću, Anali Hist. odjela Centra za znan. rad JAZU u Dubrovniku, vol. 15-16, 1982., 87-96.
  27. Botaničko putovanje Josipa Hosta u Istru, na Kvarnerske otoke i u Dalmaciju (1801-1802), Rapski zbornik, JAZU,  Zagreb 1986., 71-76.
  28. (Šerman, D., J. Balabanić et al.), Osjetljivost diferencijacije mozga u spontanom pobačaju, Zbornik IX. perinatalni dani, 1980., 565-570.
  29. (Ž. Dadić, -), Prva verzija Getaldićevih restauracija dvaju Apolonijevih problema dostavljena Galileju, Anali Zavoda za povijest znanosti IC JAZU u Dubrovniku, vol. 19-20, 1982., 7-18.
  30. Život i djelovanje Ambroza Caribonija, Zadarska revija, 37, 1-2, 1988., 47-55.
  31. Muzej obitelji Aletin u 18. stoljeću u Dubrovniku, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovnniku. vol. 29, 1991., 207-210.
  32. Josip Balabanić, D. Ćaleta, M. Vuković, Časopis “Natura Croatica” i njegova uloga u promicanju muzejske djelatnostič, Informatica Museologica 32, 3-4, 2001., 57-60.
  33. Simbolizam vode, Hrvatske vode, 11, br. 44, Zagreb 2003, 218-224.

 

  1. Radovi  recenzirani i  objavljeni u zbornicima sa znanstvenih skupova
  1. Prirodoslovna, gospodarska i etnografska zapažanja o Slavoniji i Požeškoj županiji u jednome putopisu s kraja 18. stoljeća (Piller i Mitterpacher), Prirodoslovna baština Slav. Požege. Požega 1977., 23-32.
  2. (D. Šerman, J. Balabanić & al.), Fetalni proteini u spontanom pobačaju. VI. perinatal. dani (zbornik radova), Zagreb 1977., 205-215.
  3. Biološka i veterinarsko-agronomska shvaćanja u djelu Josipa Franje Domina (1754-1819), Zborn. radova I. simpozija iz povijesti znanosti. Zagreb, 1978., 99-103.
  4. Pojava i razvoj darvinizma u Hrvatskoj u 19. st. Krapinski pračovjek i evolucija hominida, Zagreb, JAZU, 1978., 221-254.
  5. (Šerman, D., J. Balabanić et al.), Spontani pobačaj i detekcija razvojnih abnormalnosti. VIII. perinat. dani (zbornik radova), Zagreb, 1979., 405-416.
  6.  (D. Šerman, J. Balabanić & al.), Spontani pobačaj u reprodukciji čovjeka, II. kongres ekologa Jugoslavije, (zbornik radova), Zagreb, 1979., 355-368.
  7. Prilog poznavanju botaničkih i zooloških istraživanja, Like. Udio Like u prirodnim znanostima. Gospić, 1978., 59-65.
  8. Antidarvinizam Antuna Kržana (1835-1888). Zborn. radova II. simpozija iz povijesti znanosti. Zagreb 1980., 85-93.
  9. Haračićeve veze sa zagrebačkim prirodoslovcima, Ambroz Haračić (zbornik). Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb 1981., 49-53.
  10. Životna staza Spiridiona Brusine. U: Balabanić, J. (ur.), Brusina. Matica hrvatska, Zadar, 1991, 23-37.
  11. Prirodoslovni, profesorski i muzejski rad te lik i djelo o. Erika Brandisa DI, Isusovci u Hrvata, Zagreb 1992., 123-134.
  12. The Life and Work of Father Erik Brandis, S.J., Naturalist, Professor and Collector. Jesuits among Croats. Zagreb 2000, 147-171.
  13. Padri gesuiti naturalisti: Giuseppe Agosti, Francesco Saverio Wulfen e Agostino Michelazzi. In: Galimberti, Sergio e Mariano Malý (eds): I Gesuiti e gli Ausburgo. Presenza della Compagnia di Gesú nell’area meridionale dell’Impero Asburgico nei secoli XVII-XVIII, Lint, Trieste 1995, str. 103-115.
  14.  Prirodna znanost u istraživanjima, pothvatima i idejama prirodoslovca S. Brusine, Radovi Leksikografskog zavoda, 3, 1993., 187-201.
  15. Prirodoslovni muzejski predmet – pokretno kulturno dobro. Naš Museum. Zagreb, 1998., 321-326.
  16. Phases in the reception of Darwinism in Croatia. In: Darwin in the Middle Europe, Wien 2018, str.

 

 

  1.  Stručni radovi, pregledni članci, bibliografije
  1. O korisnosti i ljepoti bilja u Visianijevom nastupnom predavanju na Sveučilištu u padovi, Hortikultura, XIV, 1978., 3,  107-110.
  2. Robert Visiani. O stogodišnjici smrti velikog botaničara, Acta bot. Croat., XXXVIII, 1979, 1187-1192.
  3. Spiridion Brusina the Croatian Zoologist and Darwinist, Periodicum biol., LXXXI, 3, 1979., 539-545.
  4. Šulekov Rječnik znanstvenog nazivlja i biološki nazivi. Zborn. radova II. simpozija iz povijesti znanosti. Zagreb, 1980., 239-246.
  5. Povijest ideja ili socijalna povijest znanosti?, Dijalektika 19, 1-4, 1984., 53-56.
  6. Boris Zarnik in darvinizem, Zbornik skrajš. refer. simpozija ob 100-letnici treh slovenskih biologov. Ljubljana, 1985., 49-51.
  7. The one hundreth birthday of our journal, Period. biol. 88, No 2, 1986., 77-79.
  8. Padri gesuiti naturalisti: Giuseppe Agosti, Francesco Saverio Wulfen e Agostino Michelazzi. In: I Gesuiti e gli Asburgo. Presenza della Compagnia di Gesů nell’area meridionale dell’Impero Asburgo nei secoli XVII-XVIII. Lint, Trieste 1995., 103-115.
  9.  (i Z. Števčić), Kratice sistematskih naziva, Natura Croatica 7, br. 1, 1998, 85-90.
  10. Spiridion Brusina, prvi pristav u Naravoslovnom razdielu Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu, Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj. Osijek, 1999., 212-218.
  11. Bibliografija radova S. Brusine (1865-1909), Zbornik Brusina, Zadar, 1991., 119-128.
  12. (et D. Ćaleta, M. Vuković) Časopis “Natura Croatica” i njegova uloga u promicanju muzejske djelatnostič, Informatica Museologica 32, 3-4, 2001., 57-60.
  13. Mato Vodopić kao prirodoslovac, U: Želimir Puljič, Marinko Marić, Miljenko Foretić (ur.), Mato Vodopić: biskup – književnik – prirodoslovac (1816. – 1893.), Dubrovnik, 2018., str. 193-206.

 

  1.  Znanstveni eseji i studije u knjigama
  1. Postanak svijeta putem ontičkog prirasta. Predgovor prijevodu Darwinova djela Postanak vrsta, prev. J. Balabanić, Ljevak, Zagreb, 2000., VII-XXXVII.
  2. Odakle ljudska narav. Predgovor prijev. Darwinova djela Podrijetlo čovjeka, Prev. J. Balabanić, Školska knjiga, Zagreb, 2007, str. VII-LIII.
  3. Postanak vrsta – knjiga koja ne zalazi. Predgovor u: Charles Darwin, Postanak vrsta prirodnim odabirom ili očuvanje povlaštenih rasa u borbi za život. Preveo i predgovor napisao Josip Balabanić povodom 200. godišnjice Darwinova rođenja i 150. godišnjice izlaska ove knjige.  Prema VI. izd. Origin of Species, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
  4. Izvornosti prirode i čovjeka. U: Golub, Siniša (ur.), U divljini je spas svijeta, Zbornik radova, Čakovec. 2006, 79-93.
  5. Čovjek i Gora, Medvednica - blistavi dragulj na dlanu Grada. Medvednica eko-muzej, katalog izložbe, HPM, Zagreb1997, str. 5-8.
  6. Puh u svjetskoj kulturnoj baštini, Puhovi (Dormices), katalog izložbe, HPM, Zagreb 1997, str. 10-14.
  7. (G. Pifat Mrzljak, ur.): Znanost u Hrvata. Centuries of Natural Science in Croatia: Theory and Application. 1996, Katalog izložbe.održane u Zagrebu, Klovićevi dvori 1993. Sv. I: Botanika u 17. st. :141-144; u 18. st.: 245-247; Biologija u 19. st.: 297-304; i dr.; svezak II: S. Brusina, 19-39; Biologija u Hrvata nakon utemeljenja novog Sveučilišta: 232-235; 237-243; 246-248; 20. stoljeće: hrvatska biologija dotiče vrhunce: 249-250, 253-258, 260-266).  
  8. Biološka raznolikost kao čovjekova odgovornost, u: Opstanak ili nestanak, kat. izložbe. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 2001., 5-7.
  9. Biološka raznolikost kao red i značenje. Opstanak ili nestanak, kat. izložbe. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 2001., 9-19.
  10. Charles Robert Darwin - mitovi i stvarnost. U: Irving Stone, Čudesni putovi postanka. A. Cesarec, Zagreb, 1985., 424-430 (pogovor).
  11. Spiridion (Špiro) Brusina. Predgovor u Naravoslovne crtice. Dom i svijet i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1995., I-IX. Pretisak, ur. J. Balabanić.
  12. O životu i djelovanju Mirka D. Grmeka. Proslov u:  M. D. Grmek, Medejin kotao. Prev. s franc. prev. A. Buljan, ArTresor, Zagreb 2004., str. 5-28.
  13. La Mettrie i njegovi spisi. Predgovor, u: La Metrie, J. O. de-, Čovjek stroj. Rasprava o duši. Čovjek biljka. Preveo J. Balabanić, ArTresor, Zagreb 2004, 5-34.
  14. 9 U:  Bižaca, Nikola; Dukić, Josip; Garmaz, Jadranka (ur.): Kršćanstvo i evolucija, Crkva u svijetu, Split, 2010., 61-89. (pregledni rad)
  15. Strossmayerova kroatocentričnost u funkciji jedinstva crkava i kao protuteža sekularizmu. Na temelju korespondencije s papinskim nuncijem Vannutellijem u Beču (1881-1887). Nova prisutnost  9, 2011, 3, 571-576
  16. Čovjek i more. Uvod u Prirodoslovnu mapu 1:  Brusini u počast, in folio, str. 1-6 /. Hrvatski i engleski.
  17. Oko prirodoslovca i ruka majstora. Uvodni tekst u:  Prirodoslovna mapa crteža šišaka: pl.  Franji Koščecu u počast. Tekst: hrvatski, engleski i njemački.
  18. Charles Robert Darwin - mitovi i stvarnost. U: Irving Stone, Čudesni putovi postanka. A. Cesarec, Zagreb, 1985., 424-430 (pogovor).
  19. Zoologija u Hrvata prije novog Sveučilišta. U: Kniewald, Z. (ur.): Sveučilište u razvoju znanosti od 1669. do danas, Zagreb, 1990., 112-119.
  20. Spiridion (Špiro) Brusina. Naravoslovne crtice. Dom i svijet i HPM, Zagreb 1995: /I-IX, predgovor) (pretisak, ur. J. Balabanić).
  21. Čovjek i Gora, Medvednica - blistavi dragulj na dlanu Grada. Medvednica eko-muzej, katalog izložbe, HPM, Zagreb1997, str. 5-8.
  22. Puh u svjetskoj kulturnoj baštini, Puhovi (Dormices), katalog izložbe, HPM, Zagreb 1997, str. 10-14.
  23. Članci: sv. I: Botanika u 17. st. :141-144; Botanika u 18. st.: 245-247; Biologija u 19. st: 297-304; i dr.; svezak II: S. Brusina, 19-39; Biologija u Hrvata nakon utemeljenja novog Sveučilišta: 232-235; 237-243; 246-248; 20. stoljeće: hrvatska biologija dotiče vrhunce: 249-250, 253-258, 260-266). U: Greta Pifat (ur.),  Znanost u Hrvata. Centuries of Natural Science in Croatia: Theory and Application. 1996, Katalog izložbe.održane u Zagrebu, Klovićevi dvori 1993.
  24. Vukotinović i evolucija. U: Marijana Vuković, Darija Ćaleta (ur.), Vukotinović, Zbornik znanstvenog skupa “Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813.-1893-2003.), Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb 2006, str. 103-115.

 

  1.  Znanstveno-popularni članci (izbor)

 

  1. U časopisu “Priroda”(Augustin Michelazzi, 1732-1820, god. 34, br. 8, 1975: 239-40; Bogoslav Šulek, 1816-1895, god. 45, 1975, br. 6-10: 183-185; Otac suvremene znanosti o životu: Charles R. Darwin, 1983, br. 3: 72-75; Hrvatsko prirodoslovno društvo i zaštita okoliša, god. 74, 1985, br. 3: 68-69; Evolucionistički realizam D. Gorjanovića-Krambergera, god. 75, 1986, br. 2: 45); Descent of Man, Novi pogled na podrijetlo čovjeka, god. 97, br. 962, 2007, 40-49.
  2. U: Dadić, Ž. (ur.), Spomenica Hrv. prir. društva 1885-1985, Zagreb: (predsjednici Društva): Spiridion Brusina (55- 57), Lazar Car (65), Vale Vouk (70-71), Boris Zarnik (73-74), Miroslav Hirtz (78-79), Mihovil Gračanin (79-80). U Hrvatskom biografskom leksikonu, knj. 1: Alačević, Marija; Alinger, Pavao; Alfirević, Slobodan; Babić, Krunoslav; Barbieri, Stjepan; Bečejac-Štrkanec, Štefica...
  3. Za Oesterr. Biograph. Lexikon Austrijske akademije znanosti napisao leksičke jedinice:  Josip J. Strossmayer (ÖBL 1815-1950, Bd. 13 (Lfg. 62, 2010), S. 425); Josip Torbar ÖBL 1815-1950, Bd. 14 (Lfg. 66, 2015)  406f.

 

 

  1.  Prijevodi znanstvenih knjiga na hrvatski
  1. Joseph Laloux, Uvod u sociologiju religije, KS Zagreb, 1972.. Preveli s franc. J. Balabanić i J. Kolanović (više izdanja).
  2. Fiorenzo Facchini, Stazama evolucije čovječanstva, KS, Zagreb, 1997. (s talijanskog).
  3. Korespondencija Strossmayer - Vannutelli. Hrvatski državni arhiv i Kršć.

     sadašnjost, Zagreb, 1998. (s latininskog).

  1. Ernst Mayr, To je biologija. Znanost o živome svijetu, Dom i svijet, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 1999. (s engleskoga).
  2. Ernst Mayr, Darwinov Veliki dokaz, Dom i svijet i HPM, Zagreb, 2000. (s engleskog).
  3. Darwin, Charles, Postanak vrsta putem prirodnog odabira, Ljevak, Zagreb, 2000. (preveo iz engl. izvornika i predgovor napisao Josip Balabanić)
  4. Darwin, Charles, Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu, Knj. I (LV+288 str.) i II (303 str.), Školska knjiga, Zagreb, 2007.(preveo s engl. i predgovor napisao Josip Balabanić)
  5. F. Facchini, M. Gimbutas, J.K. Kozlowski, Vandermeersch, B. Religioznost u pretpovijesti. Prijevod tekstova s engl., talijanskog i franc., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.
  6. Canobbio, Giacomo (ur.). Mali teološki leksikon. Prijevod s talij. Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  7. Darwin, Charles, Postanak vrsta prirodnim odabirom ili očuvanje povlaštenih rasa u borbi za život, preveo s engl. prema VI. izd. i predgovor napisao J. Balabanić, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
  8. Miller, Jonathan i Borin Van Loon. Darwin i evolucija  za početnike. Jesenski i Turk. Zagreb, 2003. (s engl.)
  9.    Darwin, C., Darwin, Charles. 2007. Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu. Školska knjiga. Zagreb. Knj. I (LV+288 str.) i II (303 str.).
  10. Facchini, F., Postanak čovjeka i kulturna evolucija. Kršćanska sadašnjost. Zagreb, 2007.
  11. Pisma i epigrami Josipa Ruđera Boškovića, Pisma, prij. s tal., str. 146-411; /Epigrami, s tal. i lat./ str. 508-559. U: Kutleša, Stipe (ur.), Ruđer Bošković, Pisma, pjesme, rasprave, Matica Hrvatska,  Zagreb, 2013.

 

G.Urednik posebnih izdanja, pisac predgovora ili pogovora

  1. Ex libris in honorem Spiridionis Brusiane. Prirodoslovna mapa 1. (uredio i uvod napisao J. Balabanić). Hrvatsko i englesko izdanje. HPM, Zagreb 1990. In folio.
  2. Brusina. Zbornik radova znanstvenog skupa. Matica hrvatska, Zadar 1991.
  3. Iz albuma Franje pl. Koščeca. Prirodoslovna mapa 2. Urednik i uvod napisao J. Balabanić. HPM, Zagreb 1992.
  4. Naš Museum. Zbornik  radova znanstvenog skupa o 150. obljetnici osnutka  Narodnog muzeja u Zagrebu. HPM, Zagreb 1998.
  5. Balabanić, J. (ur.), Spiridion Brusina: Naravoslovne crtice sa sjeveroistočne obale Jadranskoga mora. HPM, DOM I SVIJET, HAZU, 1995. (pretisak).

 

 

H.Urednik izdanja, pisac predgovora ili pogovora

 

Ex libris in honorem Spiridionis Brusiane. Prirodoslovna mapa 1. (uredio i uvod napisao J. Balabanić). Hrvatsko i englesko izdanje. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb 1990. In folio.

Brusina. Zbornik radova znanstvenog skupa. Matica hrvatska, Zadar 1991.

Iz albuma Franje pl. Koščeca. Prirodoslovna mapa 2. Urednik i uvod napisao: J. Balabanić. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb 1992.

Balabanić, J. (ur.), Spiridion Brusina: Naravoslovne crtice sa sjeveroistočne obale Jadranskoga mora. HPM, DOM I SVIJET, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1995. (pretisak).

Naš Museum. Zbornik  radova znanstvenog skupa o 150. obljetnici osnutka  Narodnog muzeja u Zagrebu. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb 1998.