Meni osobnih stranica

akademkinja Ivanka Petrović

Datum rođenja:

  • 14.06.1939

Mjesto rođenja:

  • Skopje

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • doktor znanosti
  • akademkinja

Institucije:

  • znanstvena savjetnica - Staroslavenski institut u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za filološke znanosti (20.05.2010. - ...)
  • član suradnik - Razred za filološke znanosti (16.05.2002. - 20.05.2010.)


Opširnije podatke pogledajte ovdje.

 

IZ: KANDIDATI ZA NOVE ČLANOVE HAZU - IZBORNA SKUPŠTINA 20. svibnja 2010.

 

     Ivanka PETROVIĆ, hrvatska filologinja, književni povjesnik – medievist i kritički hagiograf, znanstvena savjetnica u Staroslavenskome institutu, rođena je 14. lipnja 1939. u Skoplju. Po nacionalnosti je Hrvatica. Završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, studirala je VIII. studijsku grupu (hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1957. – 1962.) te magistrirala (1970.) i doktorirala književnost (1975.) na istome fakultetu. Članica suradnica HAZU postaje 16. svibnja 2002. Redoviti je član Talijanske akademije u Milanu – Accademia Ambrosiana, član Accademico Fondatore Razreda za slavistiku Akademije (Classe di Slavistica dell'Accademia Ambrosiana), član je Europske akademije (Académie Européenne des Sciences, des Arts et des Lettres, Pariz) te Mađarske akademije (Magyar Tudományos Akadémia, Budapest); uz navedeno dr. sc. Ivanka Petrović član je i Svjetskih medievista, društva Hagiography Society (SAD) te europskih hagiografskih društava. Nagrađena je Državnom godišnjom nagradom za znanost za 1999. godinu.
Istražuje dva velika područja hrvatskoga književnoga srednjovjekovlja: hagiografski, legendarni i apokrifni korpus hrvatske glagoljske, latinske i latinične književnosti te ćirilometodsko naslijeđe u Hrvata. Autorica je više od stotinu radova: knjigâ, monografskih studija, rasprava i članaka o književnim vrstama, temama i poglavljima hrvatske i europske književne kulture, objavljenih i na francuskom, talijanskom i engleskom jeziku. 
     Kao ćirilometodski znanstvenik objavila je niz monografskih studija, među kojima  Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane te za hrvatsku ćirilometodsku znanost  najvažniju raspravu – sintezu Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem svoje srednjovjekovne kulture.
Kao književni medievist i kritički hagiograf istražuje osobito hrvatsku i europsku hagiografiju: objavila je knjigu o Marijinim mirakulima u hrvatskoj i europskoj književnosti te nekoliko desetaka članaka, monografskih studija i sinteza o djelima, tematskim skupinama i žanrovima hrvatske latinske, glagoljske i latinične hagiografije. Isto je tako objavila i monografske studije o salonitansko-splitskoj, istarskoj, zadarskoj, kotorskoj i panonskoj hagiografiji, sintezu hrvatske hagiografske književnosti (HAZU: Hrvatska i Europa, II) te monografiju o cjelokupnoj hrvatskoj hagiografiji od 9. do sredine 14. st. L'hagiographie, latine et vernaculaire, de l'espace croate des origines à 1350, u Povijesti zapadnoeuropske hagiografije srednjega vijeka (HAGIOGRAPHIES, sv. 4, Corpus Christianorum, Turnhout, 2006.), danas najvažnijem svjetskom istraživačkom projektu srednjovjekovne književnosti. Hrvatsku srednjovjekovnu književnost proučava komparatistički, uvijek u suodnosu s vrelima, tekstovima i žanrovima drugih europskih, osobito zapadnoeuropskih, književnosti.
     Voditeljica je i glavni istraživač projekta Ministarstva znanosti RH Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka te je urednica u domaćim i stranim edicijama. Radila je u mnogim europskim institucijama, knjižnicama i arhivima, predavala na sveučilištima i kongresima. Radove joj prikazuju najznačajnije europske edicije. Surađuje u projektima zapadnoeuropske književnosti pišući za njih hrvatska poglavlja. Europska i američka književna medievistika odale su joj priznanje članstvom u svojim znanstvenim institucijama.

 

 


postavljeno: 26. svibnja - ponovno postavljeno: 26. srpnja 2010.
urednica D. Torbica