Meni osobnih stranica


akademik Ivica Kostović

Datum rođenja:

  • 07.06.1943

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • Kućna adresa: Pantovčak 162, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Posao: +385(0)14596902

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • professor emeritus (24.04.2014. - ...)
  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor - Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • professor emeritus - Sveučilište u Zagrebu (24.04.2014. - ...)
  • voditelj - Hrvatski institut za mozak (2013. - ...)
  • ravnatelj - Hrvatski institut za istraživanje mozga (2000. - 2013.)

Funkcije u Akademiji:

  • član - Odbor za Statut (30.01.2013. - ...)
  • predsjednik Odbora - Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima (30.09.2015. - 03.07.2019.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za medicinske znanosti (18.05.2006. - ...)

 

Institucije:
  • redoviti profesor neuroznanosti i anatomije u trajnom zvanju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 
  • professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu
  • ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (2000-2013), počasni ravnatelj (2013-…)
  • potpredsjednik Hrvatskog Sabora (2001.-2003.)
  • potpredsjednik Vlade za humanitarna pitanja i ministar znanosti i tehnologije (1995.-1998.)
  • predstojnik Ureda Predsjednika Republike (1998.)
  • dekan MF Sveučilišta u Zagrebu (1992.-1993.)
  • v.d. dekana na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1991.-1992.)
  • prodekan za znanost na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1990.-1991.)
 
Nagrade i počasti:
  • 1990. nagrada "Ruđer Bošković", 
  • 1991. Nagrada "Spinoza" u Amsterdamu
  • 1994. "The Flag of the United States of America", povelja za humanitarnu pomoć izbjeglicama
  • 1996. Medalja Europske unije za humanitarnu pomoć 
  • 2007. Nagrada fundacije "Castang" u Groningenu koju dodjeljuje EACD za najbolji rad iz dječje neurologije
  • 2010. Državna nagrada za znanost, nagrada za životno djelo
 
Odlikovanja predsjednika Republike Hrvatske:
  • Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom 
  • Red Ante Starčevića. 
  • Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski 
  • Red hrvatskog trolista 
  • Red hrvatskog pletera 
  • Spomenica domovinske zahvalnosti 
 
Članstva u akademiji:
  • redoviti član HAZU- Razred za medicinske znanosti (2006. - ...) 
  • Odbor za neuroznanost i bolesti mozga pri Razredu za medicinske znanosti
  • predsjednik Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima HAZU (2008.-2019)
 
Članstva u stručnim društvima: 
  • International Brain Research Organization (IBRO)
  • Federation of Europian Neuroscience Association (FENS) 
  • Hrvatsko društvo za neuroznanost -predsjednik 
  • Hrvatsko vijeće za mozak - predsjednik
  • Society for Neuroscience (SfN)
  • Dana Alliance for Brain Research
  • NeuroDevNet/Kids Brain Health Network
  • Akademija medicinskih znanosti Hrvatske 
  • Europska akademija znanosti (Academia Europea)
 
PUBLIKACIJE: 
Više informacija  
 
 
Akademik Ivica Kostović rođen je 07. lipnja 1943. godine u Zagrebu. Maturirao je 1962. godine na Drugoj gimnaziji u Zagrebu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1967. godine. Od 1965. pomoćni je asistent, a od 1968. asistent u Zavodu za anatomiju „Drago Perović“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta  u Zagrebu. Stupanj magistra znanosti stječe 1971. godine u okviru poslijediplomskog studija „Eksperimentalna biologija - smjer biomedicina“ na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a 1972. godine je doktorirao na  Medicinskom fakultetu s disertacijom: „Terminalna degeneracija  u limbičnom sustavu štakora nakon lezije tegmentuma srednjeg mozga“. Školovao se i usavršavao na vodećim sveučilištima u S.A.D. i to postdoktoralno na The Johns Hopkins University 1972. - 1974. godine (Zavod za anatomiju i neurologiju), te kao gost istraživač, na Sveučilištu Harvard 1976. godine (Odjel za neuroznanost i Children's Hospital, Harvard). Godine 1975. habilitirao je s radnjom "Rani razvitak neuronskih veza moždane kore čovjeka". Od 1979. je konzultant na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale (New Haven, Connecticut), a 1991. godine imenovan je za gostujućeg profesora na Sveučilištu u Amsterdamu. Redoviti profesor Medicinskog fakulteta postaje 1979. godine, a dekan Medicinskog fakulteta 1992. godine. U trajno zvanje redovitog profesora neuroznanosti i anatomije izabran je 1998. Aktivni je znanstvenik od 1968. godine i objavio je 146 radova (WoS), a do danas je citiran oko 6700 puta.  Objavio je više knjiga i udžbenika. Kod međunarodnih izdavača objavio je poglavlja u vodećim udžbenicima, npr. Nelson/Luciana "Handbook of Developmental Cognitive Neuroscience", Gazzaniga "Handbook of Cognitive Neuroscience". Pod njegovim vodstvom magistriralo je 15, a doktoriralo 16 mladih znanstvenika, a 16 znanstvenika koji su započeli znanstveno-nastavnu karijeru pod njegovim vodstvom su sada doktori znanosti i nastavnici na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, te Sveučilištima Yale, Harvard i Rutgers. 
 
Inicijator je i osnivač Hrvatskog instituta za istraživanje mozga kao modela istraživačke i edukacijske ustrojbene jedinice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s dugoročnim programom razvitka neuroznanosti te sjedišta doktorskog studija iz neuroznanosti na Medicinskom fakultetu. 
 
U Hrvatskom institutu za istraživanje mozga potaknuo je i osmislio osnivanje novih odsjeka i laboratorija, posebice Odsjeka za slikovni prikaz mozga (Neuroimaging), Odsjeka za kliničku primjenu neuroznanosti, te Laboratorija za neurofiziologiju. Danas Institut ima više od 20 laboratorija (koji pokrivaju područja od molekularne neurobiologije do neurolingvisitke) i Međunarodni znanstveni savjet sastavljen od istaknutih svjetskih neuroznanstvenika. U svom dugogodišnjem nastavnom radu istaknuo se kao voditelj više kolegija diplomske i poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je osnivač je i voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija iz neuroznanosti pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta  u Zagrebu.
 
Organizirao je više svjetski prepoznatih škola  i simpozija, zaslužan je što su dvije vodeće svjetske asocijacije, International Brain Research Organization (IBRO) i Federation of European Neuroscience Societies (FENS), uspostavile ljetnu školu iz neuroznanosti u Hrvatskoj, a sam je pritom imao vrlo aktivnu ulogu kao organizator, predavač i direktor škola
 
Kao voditelj znanstvenog programa HIIM-a ostvario je uspješnu suradnju s voditeljima istraživačima iz kliničkih ustanova u Hrvatskoj te voditeljima projekata na sveučilištima iz S.A.D. i Kanade. 
 
U Domovinskom ratu radio je u svojstvu liječnika dragovoljca u Glavnom sanitetskom stožeru Republike Hrvatske i kao član Komisije za zatočene i nestale. Obnašao je i niz dužnosti u javnom životu (potpredsjednik Vlade RH, ministar znanosti i tehnologije, predstavnik Vlade pri Prijelaznoj upravi za uspostavu hrvatske vlasti u Istočnoj Slavoniji, voditelj izaslanstava Vlade RH na UN konferencijama, zastupnik u Županijskom i Zastupničkom domu Hrvatskog sabora, potpredsjednik Hrvatskog sabora). 
 
Ivica Kostović bio je direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija iz neuroznanosti, voditelj projekta MZOŠ- a "Razvitak kortikalnih putova u čovjeka", voditelj UKF projekta "Neuroimaging, neurogenomics and pharmacogenomics of the frontal lobe connectivity: normal development and abnormalities in developmental cognitive disorders". Danas je voditelj HRZZ projekta "Subplate zona ljudskog mozga – neriješeni problemi" i počasni ravnatelj Instituta.
 
Sveukupni istraživački rad Ivice Kostovića bio je u području neuroanatomije i neuroznanosti. Glavni doprinos je u objavljenim otkrićima o razvitku moždane kore čovjeka. Rezultatima svojih radova, a posebno otkrićem prolaznog fetalnog sloja u razvojnoj osnovi moždane kore čovjeka (subplate zona), kao i otkrićem prvih neuronskih veza u fetalnoj moždanoj kori čovjeka, bitno je utjecao na razvitak područja. Otkriće "subplate“ zone, u kojoj se razvijaju prve sinaptičke veze značajne za razvitak osjetnih funkcija u fetusa čovjeka, omogućilo je novo tumačenje funkcije mozga i osjeta u fetusa čovjeka, novu interpretaciju perinatalnih oštećenja i plastičnosti ljudskog mozga,  nove mogućnosti prikaza moždane kore modernim tehnikama za in vivo oslikavanje građe i funkcije mozga, a poslužilo je i Vrhovnom sudu S.A.D. pri donošenju zakona o pobačaju. Danas svaki udžbenik iz područja dječje neurologije, pedijatrijske neuroradiologije i razvojne neuroanatomije citira radove Ivice Kostovića i njegove istraživačke skupine.
 
Poseban doprinos je dugoročni projekt Zagrebačke neuroembriološke zbirke koja je svjetski poznata i pruža referentne vrijednosti koje koriste istraživači brojnih svjetskih istraživačkih centara. 
 
Kao ministar znanosti i tehnologije koordinirao je prvi Nacionalni znanstveno-istraživački program za razdoblje 1996.-1998. godine. 
Veliki doprinos Ivice Kostovića jest promicanje spoznaja o mozgu i potrebe istraživanja mozga u široj javnosti, kroz dugogodišnje aktivno sudjelovanje u sklopu svjetskog Tjedna mozga. Osnivač je i predsjednik Hrvatskog društva za neuroznanost. 
Održao je brojna uvodna i pozvana predavanja na skupovima FENS-a, IBRO-a, simpozijima organiziranih pri sveučilištima-Amsterdam, Helsinki, Rostock, Hong Kong, Ljubljana, Karolinska kao i predavanja na Johns Hopkins, Harvard, Yale, McGill, Toronto, Catolic Nimegen, Newcastle, Laussane, Oxford, kao i počasno Castang predavanje u Groningenu. Predavač je na poslijediplomskom kolegiju "Human Neuroanatomy: from development to neurodegeneration" na Karolinska Instutute u Stockholmu. Recenzent je u desetak vodećih časopisa iz područja neuroznanosti, kao i za projekte europskih nacionalnih zaklada i European Research Councila.