Hrvojka Mihanović-Salopek

Datum rođenja:

  • 1961

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • Posao: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Opatička 18, 10000 Zagreb
  • Kućna: Njegoševa 6, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Telefon: +385(0)14895315
  • Telefaks: +385(0)14895313
  • Telefon - privatni: +385(0)12442606
  • Mob.: +0989044633

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • doktor znanosti

Institucije:

  • znanstveni savjetnik - Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatske književnosti

 

Biografski podaci:

 

     Hrvojka Mihanović - Salopek (rođ. 1961. u Zagrebu) diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad pod mentorstvom dr. Franje Grčevića Karakteristike pripovjednog diskursa Andrićeve “Proklete avlije” objavljen je u cjelini u časopisu Revija, Osijek, 1988. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990. temom Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda, a godine 1998. je doktorirala temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. (mentor: akademik Josip Bratulić). Godine 1986. primljena je kao asistent pripravnik u Odsjek za književnost, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU gdje je stalno zaposlena. Od 2002. u zvanju je  znanstvenog suradnika, a od 2008. u zvanju višeg znanstvenog suradnika, od 2013. u zvanju znanstvenog savjetnika. Predavala je na Ljetnom studentskom seminaru Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u  semestru 2008., a  u akademskoj godini 2009./10.  honorarno je predavala kolegij Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavala je na Ljetnom studentskom seminaru Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u  semestru 2008. U akademskoj godini 2009./10.  honorarno je predavala predmet Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
     Kao znanstveni djelatnik sudjelovala je na više znanstvenih projekata. Od 1986. do 1989. radila je na  znanstvenom projektu Sabrana djela Ante Kovačića. Od 1991. do 2001. radi na znanstvenom projektu Sabrana djela Milana Begovića u 24 sveska. Sada radi na znanstvenim projektima HAZU: Hrvatski književni povjesničari kao suradnica te kao voditeljica  projekta Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe.
     Od 1997. postaje počasni, dopisni član međunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis), a od 2001. redovni je član i predstavnik Vijeća Hrvatskog mariološkog instituta pri KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je i urednica znanstvenih skupova u okviru manifestacije "Dvigrad – međunarodni festival rane glazbe" u Istri koji je pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike i Istarske županije.  
      Do sada je napisala sedam autorskih knjiga znanstvenih rasprava: Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda),  (167 strana) Književni krug, Split, 1992.; Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća,  Biblioteka “Scientiae et Artes”, “ALFA”, Zagreb, 2000. (339 stranica); Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“, knj. br.15, Split, 2004. ( 96 str.);  Iz duhovnog perivoja,  Biblioteka „Posebna izdanja“, „Ljevak“ – Zagreb, 2006. (293 str.);  Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini,  (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom) Ogranak Matice hrvatske Split, Split, 2009., (303 str.);  Željezni duh. Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini. (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Institut «Ivo Pilar» u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik, 2010; U ogledalu kritike, „Udruga Prosoli“, Zagreb, 2012./13.
     Pored toga priredila je dvadeset i devet knjiga izabranih djela, antologijskih izbora književnosti, monografija i zbornika radova.  Objavila je više od 80 znanstvenih radova i preko 200 stručnih.     
     Sa znanstvenim predavanjima sudjelovala je na više međunarodnih skupova: na mariološkom kongresu u Kevelaeru (Njemačka) 1987.; u Huelvi kod Seville (Španjolska) 1992.; u Čenstohovi-Poljska, 1996.; u Rimu, 2000. i 2004.; u Lourdesu (Francuska, 2008.), na Međunarodnom slavističkom kongresu ("American Association for the Advancement of Slavic Studies") u Bostonu- SAD, 1996.;  na Međunarodnom kroatističkom skupu Katedre za slavističku filologiju Filozof. fakulteta Sveučilišta „Lorand Eötvös“ u Budimpešti 2003.; na slavističkom skupu u Pečuhu 2002.; na Međunarodnoj bugarsko-hrvatskoj konferenciji u Sofiji 2008. i 2011.; na Međunarodnom simpoziju u Čiprovcu, 2009.; na Međunarodnom simpoziju o Ivi Frangešu u Trstu, 2012.
    Također često sudjeluje i na brojnim domaćim međunarodnim, slavističkim i kroatističkim znanstvenim skupovima, npr.:“Dani hvarskog kazališta“; Isusovci u vjerskom, znanstvenom i kulturnom životu Hrvata; Recepcija Milana Begovića; Religijske teme u književnosti; Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća; Književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas;“Pasionska baština“, Skup o Andriji Kačiću – Miošiću, Strossmayerovi dani, "Hrvatski književni povjesničari" (znanstveni skupovi o Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Drechsleru Vodniku, Ivanu Milčetiću, Milanu Rešetaru, Šimi Ljubiću, Ivi Frangešu), na simpozijima o Tomi Babiću, Petru Kneževiću, Josipu Banovcu, Petru Bačiću, Ivanu Ančiću, Emeriku Paviću, "Nazorovi dani" (Postire, 1996. i 1999.); te na stručnim skupovima "Dani Josipa i Ivana Kozarca", Vinkovci, "Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara", književni susreti „Dobrojutro more“ (Podstrana kod Splita),“Kačićevi dani“, „Croatia rediviva“ (Brač) itd.
     Dosad je objavila 80 znanstvenih i oko 200 stručnih radova u raznim zbornicima i časopisima (Zbornik radova Hrvatskog povijesnog instituta u Beču, Acta Congressus Mariologici-Mariani Internationalis u Rimu, Zbornik "Dani hvarskog kazališta"; zbornici Hrvatskog mariološkog instituta, zbornici iz edicije Hrvatski književni povjesničari, Forum, Rad HAZU, Građa HAZU, Gazophylacium, Kačić, Republika, Kronika HAZU, Studia etnologica croaticaKolo, Mogućnosti, Zadarska smotra, Hum, Umjetnost i dijete, Revija, Obnovljeni život, Marulić, Vijenac, Godišnji ljetopis Velike GoriceMosorska vilaPoljica, Sveta Cecilija, Marijin Trsat, Musica sacra  i dr.)
     Popratila je predgovorom  više od 90 knjiga propisane lektire i novoobjavljene beletristike za sljedeće izdavačke kuće: "Ljevak", "Školska knjiga", "Mladost", "Znanje", "ABC - naklada", "Mozaik", "Laus", „Albatros“ „Nova stvarnost“, „Neretva“, “Alfa”, Naklada Bošković i dr. Za izdavačku kuću "Mozaik" priredila je za biblioteku "Zlatna lađa" dva priručnika za nastavnike (lektirna djela I.B.Mažuranić i V.Nazora).
     Priredila je kao vanjski suradnik više stručnih jedinica za Hrvatski biografski leksikon, za Opću enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te za Leksikon hrvatskih pisaca -"Školske knjige"2000.    
     Od 1988. do 1998. bila je član uredničko-redakcijskog odbora časopisa Umjetnost i dijete, a od 2003. urednica je i suradnica stručnog časopisa „Musica sacra“ u Zagrebu. Od 1995. član je Nacionalnog odbora za dječju knjigu RH. Od 2011. članica je Savjeta «Školskog vjesnika» pedagoškog časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Od 1999. članica je Društva hrvatskih intelektualki (koje je punopravni član međunarodne organizacije International Federation of University Women sa sjedištem u Genevi). Od 2005.  do 2008. sudjeluje kao suradnica u radu Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Od 2006. počasna je članica Matice slovačke u Zagrebu, te od 2007. sudjeluje u radu kulturnih tribina Hrvatske paneuropske unije.
     Usporedo s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri  Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Član je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Dosad se istakla nizom zapaženih koncerata u domovini kao i u inozemstvu (Austrija, Francuska, Mađarska, Njemačka, Španjolska, Poljska, Češka, Argentina i SAD). Ostvarila je četiri CD-snimke u izdanju kuće HRT-"Orfej" i „Sveta glazba“d.o.o.   
     Suradnik je Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala sljedeće TV-emisije: Klanjam ti se kraljiću - hrvatske božićne pjesme; U smrti se sniva - hrvatske pjesme o smrti, Krkom uzvodno -književni portret  Nikole Pulića, Plemenita nit paučine - književni portret Višnje Stahuljak, Stella maris Hrvatskog zagorja (duhovno pjesništvo o Bogorodici), Stella maris sjevernog Jadrana  (duhovno pjesništvo o Bogorodici).
    Od 2005. je scenaristica, redateljica i voditeljica projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije, te je u produkciji “Udruge Prosoli Sveta glazba d.o.o.” dosad ostvarila sljedeće znanstveno-obrazovne mariološke filmove: Dubrovačka velika proteturica (štovanje Bogorodice u Dubrovniku) Stella maris Dalmacije, 1. dio (štovanje Bogorodice u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji), Stella maris Dalmacije, 2. dio (štovanje Bogorodice u Šibenskoj biskupiji) Stella maris Dalmacije, 3. dio (štovanje Bogorodice u Zadarskoj nadbiskupiji, Stella maris slavonskih žitnih polja - Đakovačko-oskečka nadbiskupija). Film Stella maris Hrvatskog zagorja preveden je i na njemački, te je projiciran 23. i 24. travnja, 2004. na „Danima kulture Hrvata“ u Freiburgu gdje je doživio zapažen uspjeh. Film Dubrovačka velika proteturica prikazana je u Kulturnom klubu RH u Buenos Airesu u Argentini, 2006., a Stella maris Dalmacije II. dio u Rimu 2012. Filmovi o hrvatskoj mariološkoj baštini pohranjeni su u Fonoteci u sklopu biblioteke  Pontificia Academia Mariana Internationalis u Rimu.
     Dobitnica je Srebrne povelje Matice hrvatske za knjigu o Petru Kanaveliću, realiziranu u suautorstvu s dr. sc. Vinicijem Lupisom. Kao znanstvenik i reproduktivni djelatnik autorica je uvrštena u leksikon Who is who in Croatia, 1993. str. 480 i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda, sv. III, str. 79.