Meni osobnih stranica


akademik Dušan Klepac

Datum smrti:

  • 18.04.2006

Akademske titule:

  • doktor znanosti
  • akademik

Institucije:

  • redoviti profesor u mirovini - Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za prirodne znanosti (24.07.1991. - 18.04.2006)
  • izvanredni član - Razred za prirodne znanosti (07.06.1977. - 24.07.1991.)
  • član suradnik - Razred za prirodne znanosti (06.06.1975. - 07.06.1977.)

Akademik DUŠAN KLEPAC, redoviti sveučilišni profesor u mirovini. Prvi je dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu (1959./60.). Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te dopisni član akademija šumarskih znanosti u Meksiku i Firenci. Ekspert FAO-a (Food and Agriculture Organization, Rome).

Rođen je 17. svibnja 1917. u Čabru, Gorski kotar. Osnovnu je školu završio 1927., a II. mušku realnu gimnaziju 1935. u Zagrebu. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1939. godine.

Šumarsku karijeru započeo je 1940. - 1942. kao šumarski vježbenik u Odjelu za uređivanje šuma Banovine Hrvatske i NDH-a. Nakon položenoga državnoga stručnoga ispita za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva, kao privatni šumarski inženjer izabran je za upravitelja šuma Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga u Zagrebu (1943. - 1945.). Od 1945. do 1947. referent je u taksaciji Ministarstva šumarstva NR Hrvatske u Zagrebu, a poslije šef Planskoga odsjeka. Na temelju natječaja izabran je 1947. za sveučilišnoga asistenta na Poljoprivredno-šumarskome fakultetu u Zagrebu za predmet Uređivanje šuma.

Doktorat šumarskih znanosti iz područja uređivanja šuma stekao je 1951. na Šumarskome fakultetu u Zagrebu temeljem disertacije Uređivanje šuma s oplodnom sječom.

Ušk. g. 1951./52. bio je na specijalizaciji u Francuskoj na L’ Ecole nationale des Eaux et Forets u Nancyju kod profesora Léone Schaeffera. Godine 1953. habilitirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu na temelju rasprave O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini. Nakon toga izabran je za sveučilišnoga docenta za predmet Uređivanje šuma te preuzima redovita predavanja iz toga predmeta. Već 1956. izabran je za izvanrednoga, a 1959. za redovitoga sveučilišnoga profesora. Bio je višegodišnji predstojnik Katedre za uređivanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koju osniva 1960.

Od osnivanja poslijediplomskoga studija 1961. vodi znanstveno područje Uređivanje šuma i njezina dva kolegija: Uređivanje šuma te Rast i prirast. Akademik Klepac odgojio je kao mentor 14 magistara i 6 doktora šumarskih znanosti iz istoga ili srodnoga područja.

Od 1956. bio je aktivan član Međunarodne unije šumarskih instituta (IUFRO), a od 1981. do 1986. član je Izvršnoga komiteta te organizacije. Prof. dr. sc. Klepacbio je delegat u Europskoj komisiji za šume FAO-a u Rimu na osmom (1956.), devetom (1958.), desetom (1959.) i dvanaestom zasjedanju (Zürich, Geneve, 1964.). Tijekom 1964. i 1965. bio je dopredsjednik Europske komisije za šume FAO-a u Rimu.

U kolovozu, rujnu i listopadu 1960. boravio je u SAD-u u okviru programa tehničke pomoći, sudjelujući aktivno na 5. svjetskome šumarskome kongresu u Seattlu, SAD. Također je referatima sudjelovao na svjetskim kongresima organizacije IUFRO (International Union of Forest Research Organizations, Vienna) u Oxfordu (1956.), Beču (1961.), Oslu (1976.), Kyotu (1981.) i Ljubljani (1986.).

Šk. g. 1959./60. Dušan Klepac bio je prvi dekan novoosnovanoga osamostaljenoga Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, a izabran je za dekana i po drugi put šk. g. 1972./73. i 1973./74. Prodekan je bio šk. g. 1960./61. i 1968./70.

Dvije godine (1966. i 1967.) radio je kao ekspert Ujedinjenih nacija u svojstvu gosta profesora i FAO-eksperta za šumarstvo na Sveučilištu Chapingo u Mexiku (Universidad Autonoma Chapingo, departamento de Bosques, Mexico). Predavao je četiri semestra predmet Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina (prvi semestar na engleskom i tri semestra na španjolskom jeziku). Osim redovite nastave predavao je Uređivanje šuma te Rast i prirast na poslijediplomskom studiju na koledžu Sveučilišta u Chapingu (Mexico).

Tijekom mjeseca rujna 1970. i 1977. održao je pet predavanja za poslijediplomante Šumarskoga fakulteta u Padovi, a bio je gost profesor na Sveučilištu u Potenzi (1988.) te profesor na poslijediplomskome studiju za mediteransko šumarstvo u Chanii (Kreta) pri ICAMASU (International Center for Advanced Mediterranean Agronomic Studies, Paris) - (1987., 1988., 1990.).

Četiri godine (1975. - 1978.) vodio je Zavod za šumarska istraživanja Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.

Na poziv Vlade SAD-a D. Klepac kao predstavnik europske regije znanstveno je surađivao na višeregionalnom projektu o zaštiti čovjekova okoliša boraveći od 11. lipnja do 11. srpnja 1978. u saveznim državama Virginiji, Zapadnoj Virginiji (University in Morgentown), Oregonu (US Forest Service), Kaliforniji (San Francisco, Sierra Club), te Washingtonu D. C. (Institute of International Education) i New Yorku (United Nations).

D. Klepac aktivno je sudjelovao kao član Međunarodnoga centra za poslijediplomski studij poljoprivrede i šumarstva u Parizu. U organizaciji tog centra održao je 1985. predavanje u Tunisu Pinus halepensis in Dalmatie.

Na seminaru u Venzoneu (Udine) imao je pozivni referat 1986., a u Talijanskoj nacionalnoj šumarskoj akademiji u Firenzi 1987. održao je predavanje La silviculture et l’aménagement des forets de chene pédonculé. Na poziv Sveučilišta u Göttingenu održao je 1980. predavanje na tamošnjem Šumarskom fakultetu.

Tijekom svoga službovanja akademik Dušan Klepac bio je na većem broju studijskih putovanja u gotovo svim europskim zemljama te u Sjevernoj i Latinskoj Americi, Japanu, jednom dijelu Azije i Afrike.

D. Klepac je počasni član-osnivač Meksičke akademije šumarskih znanosti (2. kolovoza 1976.), dopisni član Akademije šumarskih znanosti Italije u Firenzi (3. prosinca 1976.), izvanredni član JAZU u Zagrebu (11. lipnja 1977.) i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1991. te gost profesor Međunarodnoga centra za poslijediplomsku nastavu u Parizu. Od 1997. redoviti je član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu.

D. Klepac bio je dvije godine predsjednik Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU (1983. i 1984.), a od 8. studenoga 1977. a od 8. studenoga 1977. do 27. listopada 2004. voditelj je Centra za znanstveni rad JAZU, odnosno HAZU u Vinkovcima. Bio je član Savjeta NP Plitvička jezera, član je Uredništva Glasnika za šumske pokuse, Šumarskoga lista, Šumarske enciklopedije te glavni urednik monografije Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Na Šumarskome fakultetu uz redovnu nastavu bio je voditelj velikoga broja znanstvenoistraživačkih zadataka i tema, voditelj poslijediplomske nastave iz Uređivanja šuma, bio je predsjednik Izvršnoga odbora za nastavno-pokusne šumske objekte, član Izvršnoga odbora Zavoda za šumarska istraživanja, član Poslovodnoga odbora Šumarskoga fakulteta, predsjednik Sindikata (1954.) i član Savjeta Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta od 1956. do 1960. godine. Član je Hrvatskoga šumarskoga društva, počasni član Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije te Ekološkoga društva Žumberak.

Akademik Klepac napisao je velik broj znanstvenih i stručnih radova o uređivanju šuma te rastu i prirastu šumskih vrsta drveća. Objavio je u svemu 211 radova, četiri knjige, jedan priručnik i veći broj priopćenja, prikaza, recenzija i sl. Od toga je 101 izvorni znanstveni rad.

Knjigu prof. Klepca Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb, 1963., izdalo je u cijelosti na španjolskome jeziku Sveučilište u Chapingu pod naslovom Crecimiento e Incremento de Arboles y Masas Forestales, 1976., Universidad Chapingo, Chapingo, Mexico.

Knjigu akademika Klepca Uređivanje šuma, Zagreb, 1965., ocijenio je francuski profesor R. Viney na L’Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancyju kao jedan od najboljih udžbenika iz toga područja (Revue forestiere franç aise No 5, 1965.).

Knjigu akademika D. Klepca Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost, Zagreb, 1997., str. 236, opširno je prikazao L. Susmel u članku Le foreste del Gorski kotar ieri e oggi, Monti e Boschi, No 3 - 4, str. 7 - 10, Bologna (prijevod: L. Susmel, Šume Gorskoga kotara, Šumarski list, br. 7 - 8, str. 309 - 314, Zagreb, 1998.).

Rezultati nekih znanstvenih radova D. Klepca našli su svoju primjenu u šumarskoj praksi u svijetu i u našoj zemlji.

D. Klepac primio je više odlikovanja, priznanja i nagrada među kojima:

  • Srebrenu plaketu Udruženja inženjera šumarstva u Meksiku (1968.);
  • Zlatnu plaketu i povelju Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske (Zagreb, 1976.);
  • Republičku nagradu Ruđer Bošković za znanstvenu djelatnost u području prirodnih znanosti (Zagreb, 1980.);
  • Republičku nagradu za životno djelo (Zagreb, 1986.);
  • Povelju Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za osobiti doprinos razvoju i promicanju šumarske sveučilišne nastave i znanosti (Zagreb, 1998.);
  • Čovjekom godine proglašen je za 1997. - 1998. u izboru Međunarodnoga bibliografskoga centra Cambridge, Engleska, (Cambridge, 1998.).
  • Počasni doktorat znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dodijeljen mu je na Dan Sveučilišta 26. svibnja 2000. prigodom 25. obljetnice Sveučilišta u Osijeku.
  • Nagrada za životno djelo za izuzetan doprinos afirmaciji šumarstva Vukovarsko-srijemske županije (Vinkovci, 11.  studenoga 2003.)