Meni osobnih stranica
|
akademik Drago Štambuk
Datum rođenja:
Mjesto rođenja:
Adrese: -
:
Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb
Telefoni: -
Razred za književnost HAZU:
+385(01)4895169
E-mail adrese:
Akademske titule:
Članstvo u Akademiji: - redoviti član -
Razred za književnost
(16.11.2020. - ...)
|
Akademik Drago ŠTAMBUK rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču. Gimnaziju “Vladimir Nazor” pohađao je u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu, subspecijalizirao gastroenterologiju i hepatologiju, te završio poslijediplomski studij iz eksperimentalne biologije. U Londonu, The Royal Free Hospital, od 1983. bavio se znanstvenim istraživanjem bolesti jetre; od 1986. do 1991. (St. Stephen's Hospital / Kobler Center, Chelsea & Westminster Hospital, St. Bartholomew’s Hospital) radio je na HGP-30 cjepivu protiv kopnice (AIDS-a) i na eksperimentalnoj, posebice azidothymidinskoj (AZT), terapiji za oboljele.
Imenovanjem hrvatske Vlade 17. V. 1991. postaje opunomoćenim predstavnikom Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji i voditeljem Ureda RH, a od siječnja 1995. veleposlanikom u sljedećim zemljama, redom: Indija i Šri Lanka, Egipt i niz susjednih arapskih država, Japan i Republika Koreja, Brazil, Kolumbija i Venezuela, Iran i Pakistan.
Na Harvardskom sveučilištu (2001-2002) proučavao je odnos principa i interesa u donošenju političkih odluka, odnose prava i moći, te etiku u međunarodnim odnosima. Doživotni je harvardski Fellow (WCFIA).
Autor je i cjeloživotni promicatelj Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što. Trojstvenu narav hrvatskoga jezika predstavlja u praksi svehrvatske jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva ča-kaj-što koju utemelji 1991. u svojem rodnom mjestu gdje se svakoga ljeta jednog od pjesnika iz triju hrvatskih stilizacija proglašava poeta oliveatus (poeta coronatus), kruni ga se maslinovim vijencem, a stihovi mu se uklešu na mramornu ploču Zida od poezije. Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što na njegov je prijedlog proglašena kulturnim dobrom i uvrštena 29. XI. 2019. na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine.
Objavio je više od 70 knjiga poezije, eseja, florilegija, jezikoslovnih rječnika i prijevoda. Autor je 40-ak medicinskih radova u međunarodnim znanstvenim časopisima. Poezija mu je prevedena na brojne jezike, a o njoj su pisali afirmirani strani književnici (Raymond Carver, Tess Gallagher, Andrew Motion, Rifa'at Salam, Edwar Al-Kharrat, Stephen Greenblatt, Antonio Skármeta, Andres Morales, Guillaume Metayer, Kazuko Shiraishi, Akito Arima). Pjesnik je svijeta i domovine. Kritika ga smatra jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika, iznimno otvorena i tematski razvedena djela.
Dobitnik je nacionalnih i međunarodnih nagrada i priznanja za umjetnost, književnost, jezikoslovlje i mirotvorno djelovanje (Red kneza Branimira s ogrlicom; indijska priznanja: Telugu Academy Award i naslov Ambassador for Peace; Nagrada Splitsko-dalmatinske županije za životno djelo; Nagrada Grada Splita za životno djelo; pjesničke nagrade: Dragutin Tadijanović, Jure Kaštelan, Josip Sever, Tin Ujević; brazilsko odličje Velikoga križa Ordem Nacional do Cruzeiro do Sul; dopisno članstvo u Čileanskoj akademiji za jezik - Academia Chilena de la Lengua; japanski carski Red izlazećeg sunca sa zlatnom i srebrnom zvijezdom i dr.).
Knjige poezije: Meu namin, Antinoy & mangal, Od onih kakve crta infantkinja, Vapnena trupla, Snijeg za Ehnatona, INSULAE / hrvatska nova lirika, Croatiam aeternam, Lomna slika, Uklesano u planinama, Crni obelisk, Ruka radosnica, Morski Božić / Alat bola / Krvavi most, I šišmiši su ptice u bezpjevnoj zemlji, Mirula, Staklena šuma, Spalatum, Pognuta riža, Nebo u bunaru, Coelacanth, Što rade zmajevi, Nedovršeno stvaranje svijeta, Hram u stijeni, Theurgia, Angjeo s bakljom, Atahualpa, CD Duša riječi / kotodama, Zlato i prah kraljeva, Slon siroče / indijske pjesme i dr.
Složio je i objavio pet zbornika Maslinov vijenac sa smotre Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na Braču od 1991. do danas.
Za redovitog člana HAZU izabran je 2020.
Izvori:
Štambuk, Drago. Hrvatska književna enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009-2012.
Štambuk, Drago. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.