Meni osobnih stranica


Dušan Karpatský, književnik

Datum rođenja:

  • 28.02.1935

Mjesto rođenja:

  • Trebišov, Slovačka

Datum smrti:

  • 31.01.2017

Akademske titule:

  • profesor

Članstvo u Akademiji:

  • dopisni član - Razred za književnost (17.05.1990. - 31.01.2017)

 

Najistaknutiji češki kroatist, književni povjesničar i prevoditelj Dušan Karpatský, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, umro je 1. veljače u Pragu u 82. godini, priopćeno je u srijedu iz HAZU

Dušan Karpatský rodio se 28. veljače 1935. u Trebišovu u Slovačkoj. Na Karlovu sveučilištu u Pragu završio je studij češkog i hrvatskog jezika i književnosti, a od početka šezdesetih bio je urednik u uglednim književnim mjesečnicima i u dva je navrata djelovao kao lektor češkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (od 1966. do 1967. i od 1969. do 1970.).

Iz političkih razloga mu je od 1972. do 1981. bilo zabranjeno objavljivanje, a zatim je od 1978. do 1989. radio kao lektor hrvatskog jezika na Jezičnoj školi u Pragu.

Kao vrstan poznavatelj hrvatskog jezika Karpatský je u zasebnim knjigama i antologijama objavio oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca, među kojima se ističu Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Marija Jurić Zagorka, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivo Brešan, Pavao Pavličić, Ivana Simić Bodrožić, a na češki je preveo i Bašćansku ploču, 'Smrt Smail-age Čengića' Ivana Mažuranića, kao i pojedine pjesme Antuna Gustava Matoša, Dragutina Domjanića, Vladimira Vidrića, Frana Galovića, Antuna Branka Šimića, Gustava Krkleca, Vjekoslava Majera, Dobriše Cesarića, Nikole Šopa, Drage Ivaniševića, Jure Kaštelana, Vesne Parun, Slavka Mihalića, Josipa Pupačića, Milivoja Slavičeka, Ivana Slamniga, Arsena Dedića, Jakše Fiamenga i drugih.

Dušan Karpatský zaslužan je i za promociju češke kulture u Hrvatskoj svojim tekstovima o povijesti češke i slovačke književnosti te posebno značajnom 'Croaticom' na češkom jeziku, bibliografijom prijevoda hrvatskih pisaca na češki iz 1983.

Karpatský je 2003. u Zagrebu objavio 'Zlatnu knjigu češkog pjesništva', a hrvatsku kulturu trajno je zadužio 2007. češkom antologijom hrvatskog pjesništva 'Koráb koralový' (Korablja od koralja). Zaslužan je za hrvatsku kulturu i svojim otkrićima češki pisanih književnih tekstova Stjepana Radića, objavljenih 1985. u hrvatskom prijevodu u knjizi 'Praški zapisi', a pronašao je i sedmojezični rječnik češkoga benediktinca Petra Lodereckera iz 1605. koji se temelji na poznatom petojezičnom rječniku Fausta Vrančića iz 1595., ističu iz HAZU.

Dušan Karpatský osmislio je i veliku izložbu '500 godina hrvatske književnosti u Češkoj' priređenu 2000. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te izložbu 'Pola tisućljeća češko-hrvatskih književnih odnosa' održanu 2002. u praškoj Nacionalnoj knjižnici. Važno djelo za proučavanje hrvatsko-čeških veza je njegov 'Mali hrvatsko–češki biografski leksikon', dvojezični leksikografski pregled osoba zaslužnih za održavanje češko-hrvatskih kulturnih kontakata iz 2002., kao i antologijska zbirka hrvatskih pjesama o moru 'Má duše je moře. Poezie charvátského Jadranu' (Duša mi je more, 2001.).

Gotovo cjeloživotni pothvat Dušana Karpatskog je izdavanje sabranih djela Miroslava Krleže u sedam knjiga, dovršeno 2013. S timom prevoditelja Karpatský je na češki preveo najvažnije Krležine romane, drame te pjesnička i memoarska djela.

Još od studentskih je dana Dušan Karpatský bio i ostao u neprekidnom kontaktu s hrvatskom književnom i kulturnom sredinom, a tijekom Domovinskog rata u Češkoj je svojim angažmanom kao intelektualac i humanist širio istinu o stradanju Hrvatske i BiH u srpskoj agresiji. Često ga se nazivalo neslužbenim veleposlanikom hrvatske kulture u Češkoj.

Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1990., a iste je godine nagrađen nagradom Društva hrvatskih književnika Julije Benešić. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića odlikovan je 2001., a 2008. je postao prvim dobitnikom nagrade Matice hrvatske Ljudevit Jonke za iznimna postignuća u promicanju hrvatskog jezika i književnosti u svijetu.

Karpatský je 2002. dobio i Ininu nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2001., a 2015., povodom 80. rođendana, dobio je i Nagradu Marija i Stjepan Radić Hrvatsko-češkog društva čiji je bio počasni član.

HAZU

Preuzeto sa: http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/462351/Umro-Dusan-Karpatsk-najistaknutiji-ceski-kroatist.html

 


postavljno: 2. veljače 2017.
urednica: D. Torbica