Meni osobnih stranica


akademik Boris Senker

Datum rođenja:

  • 05.11.1947

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • Posao: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Frankopanska 26, 10000 Zagreb

E-mail adrese:

Akademske titule:

  • profesor doktor znanosti
  • akademik

Institucije:

  • redoviti profesor u miru - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za komparativnu književnost (01.01.2016. - ...)

Funkcije u Akademiji:

  • predsjednik Znanstvenog vijeća - Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju (05.07.2013. - ...)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član - Razred za književnost (03.05.2012. - ...)
  • član suradnik - Razred za književnost (20.05.2010. - 10.05.2012.)

 


      Boris SENKER rođen je 1947. u Zagrebu. Srednju školu završio je u Puli, a u Zagrebu je studirao komparativnu književnost i anglistiku. Od 1971. godine radi na Odsjeku za komparativnu književnost ovdašnjega Filozofskog fakulteta; danas je predstojnik Katedre za teatrologiju i filmologiju. Njegov rad pokriva tri glavna područja; povijest i teoriju kazališta, kazališnu kritiku i izvorno, tj. vlastito dramsko stvaralaštvo.
      Kao teatrolog Senker se osobito bavio europskim kontekstom hrvatske drame i kazališta nastojeći opisati utjecaj teorijskih ideja na kazališnu praksu i dovodeći dramske opuse domaćih pisaca u vezu s onim što se u njihovo doba zbivalo na svjetskim pozornicama, na koje su i sami znali koji put prodrijeti. Rezultat su toga rada knjige Redateljsko kazalište (Zagreb, 1977., 1984.), gdje se razmatra razvoj uloge režisera u kazališnoj instituciji, pa zbirke rasprava Pogled u kazalište (Zagreb, 1990.) i Hrvatski dramatičari u svom kazalištu (Zagreb, 1996.), u kojima načinje neka od temeljnih pitanja odnosa dramskog teksta i njegove izvedbe. Osobito se bavio Milanom Begovićem, pa je o njemu objavio knjige Kazališni čovjek Milan Begović (Zagreb, 1985.) i Begovićev scenski svijet (Zagreb, 1987.), a priredio je i Begovićeva djela za Stoljeća hrvatske književnosti. Uzorna je njegova knjiga Kazališne razmjene (Zagreb, 2002.), gdje u devet studija zahvaća širok raspon od Držića do XX. stoljeća dotičući i takve teme kao što su režije Shakespearea u Hrvatskoj ili kolanje tekstova između zagrebačkoga i bečkog književnog kruga na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Sve te radove karakterizira suvereno vladanje književnoznanstvenim metodologijama, jasnoća uvida, preciznost izlaganja i vrlo inovativne ideje. Nije zato nikakvo čudo što je u struci Senker stekao visok znanstveni ugled, te mu je zato i povjereno da u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža bude vanjski glavni urednik Bibliografije kazališta, što je golem višegodišnji pothvat, na kojem Senker radi još od 1990.
      Boris Senker ipak, nije ostao samo na području kazališne teorije i povijesti nego se okušao i kao kritičar aktualne teatarske produkcije. Godinama je objavljivao kazališne kritike u časopisu Republika te je ondje stekao široku i zahvalnu publiku koja je vjerovala njegovim sudovima i uživala u njegovim lucidnim zapažanjima i briljantnom stilu. Te je kritike poslije skupio u knjigu Pozornici nasuprot (Zagreb, 2003.), koja je također imala povoljan odjek.
Treća grana Senkerove djelatnosti ujedno je ona kojom se najprije predstavio hrvatskoj kulturnoj javnosti: to je rad na izvornim dramskim tekstovima. Bio je najprije član autorskoga trolista Senker-Škrabe-Mujičić, čiji su igrokazi iz ranih sedamdesetih godina danas nesumnjiv dio hrvatske kazališne povijesti. Dovoljno je spomenuti tek Domagojadu ili O' kaj, koji su redovito izazivali političke kontroverze, ali i ostajali na repertoaru godinama, pa i desetljećima. Nakon što se trojac razišao, Senker je nastavio pisati samostalno, pa iz toga razdoblja valja spomenuti Cabaret &td iz 1999. i Fritzspiel iz 2002. U Akademijinu časopisu Forum tiskani su mu komadi (P)lutajuće glumište majstora Krona (2008.) i Podvala ludosti (2009.); posljednji je nedavno doživio praizvedbu u Splitu.
    Riječ je o autoru izrazita javnog profila, priznatom u struci i potvrđenom u književnosti, o autoru kojega obilježuje zavidna stvaralačka energija i obilje ideja.

 

Iz: Pregled kandidata za nove članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
IZBORNA SKUPŠTINA – 10. svibnja 2012.

 

 

Opširniji podaci:

 


novelirano: 8. lipnja 2012.
postavljeno: 27. svibnja - ponovno postavljeno: 29. srpnja 2010.
urednica D. Torbica