HAZU Glasnik br. 2 - page 50

48
| GLASNIK HAZU
(od 1967. do 1976. objavljeno je šest svezaka) i
pogled na hrvatske riječi u njem je nešto ubla-
žen. Pojednostavnjeno: u tom rječniku za poje-
dinu se riječ u pravilu daje po jedan hrvatski i
srpski navod. Navodi su kraćeni bez označava-
nja kraćenja i donosi se samo prezime autora
ili kakav drugi podatak (među izvorima su, pri-
mjerice, i neki priručnici i udžbenici). Čitatelj se
mora potruditi ako želi doznati kojemu jeziku i
narodu pripadaju manje poznati autori, barem
proučavanjem popisa izvorâ.
Od 1959. Srpska akademija nauka i umetnosti
objavljuje
Rečnik srpskohrvatskog književnog i
narodnog jezika
(2014. objavljena je XIX. knjiga,
O-P), s primjerima od sredine XIX. stoljeća nao-
vamo i s hrvatskim navodima, a velik dio hrvat-
skih izvora čine djela koja su bila izvori za rječnik
dviju Matica. Na žalost, u taj je rječnik hrvatska
građa “uklopljena” kao da je srpska (tako je pri-
mjerice i s dijalektalnim primjerima čakavskima
i kajkavskima), a tako je i u srpskom etimološ-
kom rječniku (ogledni svezak 1998., prvi 2003.),
što je “praksa” slična “uklapanju” makedonske
građe u bugarski etimološki rječnik.
Kako će biti uređen
Rječnik hrvatskoga knji-
ževnoga jezika
, opisao je Benešić u jednom pi-
smu Akademiji godine 1948., pa je to dano u
uvodu u 1. svezak (1986.). Tisuće i tisuće listića
s navodima što su ih ispisali suradnici Benešić
je sređivao i sastavljao u
Rječnik
.
Dio
Rječnika
koji je uredio Julije Benešić
objavljivan je od 1985. do 1986. (sv. 1 – 6), a rad
na
Rječniku
nastavljen je poslije Benešićeve
smrti, kada su urednici akademik Josip Vonči-
na i akademik Milan Moguš (sv. 7 – 12, 1987. –
1990.). Rad na 13. svesku započeo je akademik
Slavko Mihalić, no svezak nije dovršio.
Na poticaj akademika Milana Moguša i Ra-
zreda za filološke znanosti daljnji rad na
Rječ-
niku hrvatskoga književnoga jezika
preuzeo je
akademik Josip Vončina, kojemu se u obradi
pridružila Anja Nikolić-Hoyt, a poslije Vončinine
smrti posao vodi akademik Milan Moguš. Uspo-
stavljena su nova načela za buduće sveske, radu
su se pridružile Ivana Filipović Petrović i Boja-
na Marković (Schubert), koje su sredile popis
izvorâ, te Alemko Gluhak, koji je dobavio i velik
dio građe i svu građu učinio dostupnom svim
obrađivačima. Sada se svi listićni zapisi mogu
lako provjeriti u samim izvorima.
U Benešićevu je
Rječniku
uspostavljen uzo-
rak — natuknica se zapisuje današnjim slovo-
pisom. No tek od novoga, 13. sveska, čitatelj
može vidjeti i točan prijepis, nimalo “prilago-
đen” današnjemu slovopisu – što će reći, na-
tuknice su
sijed
(za kosu) s navodima sa
sied
i
sijed
, te
sijed
(sjedenje; kokošje gnijezdo) s na-
vodima sa
sěd
i
sied
; za glagol natuknice
slijediti
imamo navode za
slěditi
,
sliediti
,
slijediti
. – Na-
vodi su sada dani u točnom zapisu kakav je u
djelu, pa ćemo vidjeti i morfonološko pisanje
(
sirotče
,
srdce
,
ženitba
), i drugačije samoglasno
r
(
pèrvi
), i sastavljeno pisanje zanijekanih glagola
(
neumrem
,
nemogoh
itd.; poslije odvojeno i to
i
neću
kao
ne ću
), i aoriste, i priloge s gravisom
(
htjè ustat
,
odè i on
,
sunce sědnù
;
). U rječniku
ima i primjera “dijalekatnih” (
Rana germlavina
/ jesenja sparina / večernja žarina / juternja ve-
drina.
, iz Krležinih
Balada Petrice Kerempuha
) i
drugih primjera te onih iz “ekavske” faze hrvat-
ske književnosti (
neume svesno ni da pisne
, “ne
umije”, iz Ujevićeve
Kolajne
1926.), isto tako i za
naslove izvorâ, primjerice,
Pěsme s dodatkom
narodnih pěsamah puka hàrvatskoga
Ivana Ku-
kuljevića Sakcinskoga iz 1847.
Uz navod iz djela donosi se sada i potpun
podatak o izvoru: autor, djelo, godina i stranica.
U novom svesku nastojalo se priređivati
Rječ-
nik
u onom duhu kako ga je započeo Benešić, uz
nužno potrebna poboljšanja. U biti nije se diralo
u Benešićev izbor izvorâ, tu je stotinjak autora,
oko četiri stotine djela. Benešić je smatrao da
skup autora ne treba širiti, misleći da se sama
slika jezika takvim širenjem ne bi poboljšala.
Benešićev rječnik to i jest: jedna slika, ili
skup slika, vremena i vremenâ jezika hrvatsko-
ga i jezika pojedinih pisaca tih vremena, itekako
vrijedna, jer takvih slika zapravo do sad nismo
imali. Benešiću hvala!
1...,40,41,42,43,44,45,46,47,48,49 51,52,53,54,55,56,57,58,59,60,...84
Powered by FlippingBook