Personal pages menu


August Kovačec, F.C.A.

Date of birth:

  • 08/06/1938

Place of birth:

  • Donje Jesenje

Addresses:

  • Address: Razred za filološke znanosti HAZU, Zrinski trg 11, 10000 Zagreb

Phones:

  • Phone +385(0)14895155

Emails:

Academic titles:

  • professor emeritus (10/14/2008 - ...)
  • fellow of the Croatian Academy of Sciences and Arts
  • full professor

Institutions:

  • Professor (retired) - Faculty of Philosophy, University of Zagreb
  • professor emeritus - The University of Zagreb (10/14/2008 - ...)

Functions in Academy:

  • secretary - Department of Philological Sciences (01/01/2011 - ...)

Membership in Academy:

  • full member - Department of Philological Sciences (01/30/1997 - ...)
  • associate member - Department of Philological Sciences (05/17/1990 - 01/30/1997)

Rodio se 6. kolovoza 1938. u Donjem Jesenju. Gimnaziju pohađao 1948-1956. u Krapini, gdje je 1956. maturirao. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao 1956-1960., a g. 1960. diplomirao francuski jezik i književnost (A) i ruski jezik i književnost (B). Pored toga dvopredmetnoga studija pohađao nastavu talijanskog, portugalskog, španjolskog te češkog, sanskrta i paleobalkanistike, a samostalno se sustavno bavio rumunjskim i upućivao se u druge romanske jezike. Akad. godine 1960/1961. i 1961/1962. radio kao lektor hrvatskoga na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Bukureštu. Istodobno se nastavio baviti proučavanjem romanske lingvistike, a posebnu je pozornost posvetio rumunjskoj povijesti jezika i dijalektologiji (pohađao nastavu kod akad. Alexandrua Rosettija i prof. dr. Jacquesa Bycka) te romanistici i hispanistici (nastava kod akad. Iorgua Iordana). Radi boljeg ovladavanja balkanistikom, prošao dvogodišnju intenzivnu nastavu albanskoga kod prof. dr. G. Brâncuşia. Istodobno se koristio bogatom knjižnicom Rumunjske akademije. Na preporuku prof. dr. V. Vinje i prof. dr. M. Deanovića iz Zagreba, prof. dr. Al. Rosetti omogućio mu je rad u Institutu za fonetiku i dijalektologiju Rumunjske akademije (fonetsko bilježenje na sluh i s pomoću aparata, pripremanje upitnika, rad s informatorima itd.). Potkraj 1961. stupio u vezu s akad. Emilom Petroviciem iz Cluja, stručnjakom za lingvističku geografiju i slavensko-romanske jezične veze, koji mu je dao mnogo vrijednih sugestija za izradbu doktorata, što ga je bio dogovorio s prof. dr. V. Vinjom u Zagrebu. Od listopada 1962. zaposlen kao asistent na Odsjeku za romanske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na Katedri za francuski jezik, baveći se u nastavi pretežito povijesnim i poredbenim aspektima francuskoga i drugih romanskih jezika i temama tzv. balkanske romanistike (uključivo i hrvatske romanistike). Doktorirao 1965. disertacijom “Opis današnjeg istrorumunjskog” temeljeći se na strukturalističko-funkcionalističkoj metodologiji i na uvjerenju da svi mjesni govori (ovdje istrorumunjski) funkcioniraju kao potpuni i živi sustavi za komunikaciju, kao i na vlastitoj spoznaji da se svi složeni mehanizmi kontakta i interferencije – koje je Uriel Weinreich nešto ranije prikupio i klasificirao iz mnogobrojnih jezika «s vlastitim institucijama» - mogu evidentirati (dapače, i kao proces izravno promatrati) gotovo u svoj svojoj ukupnosti na jezicima malih enklava koji ne raspolažu «vlastitim institucijama». Akad. godinu 1966/1967. proveo je u Parizu usavršavajući se u općoj lingvistici kod prof. Andréa Martineta (Sorbonne i École Pratique des Hautes Études) te u indoeuropskoj i općoj lingvistici kod prof. Émilea Benvenistea (École Pratique des Hautes Études), a bio je u vezi i s hispanistom prof. Bernardom Pottierom. Osim povijesti francuskoga jezika, francuske historijske gramatike i romanske lingvistike, u Bibliotheque Nationale u Parizu – radi boljega uvida u jezičnu povijest Francuske – proučavao je, među ostalim, okcitanski (provansalski), katalonski i baskijski. Ujesen 1967. izabran je za docenta na Katedri za francuski jezik, s posebnim obzirom na povijest francuskog jezika i romansku lingvistiku. Od tada do danas predaje glavninu kolegija koji se tiču povijesti francuskog jezika, starofrancuskog i romanske lingvistike, a nakon početka punog rada Katedre za španjolski predaje romansku lingvistiku, povijest španjolskog jezika i sl. predmete također i za potrebe te katedre. Ljeti 1969. dva i pol mjeseca bio je na studijskom boravku u Španjolskoj, gdje je sudjelovao na međunarodnom tečaju za španjolske i strane hispaniste (osobito doktorande), što ih svake godine organizira Visoki savjet za znanstvena istraživanja (CSIC) iz Madrida. Ondje je stupio u kontakte koji su mu bili korisni za potonje bavljenje židovskošpanjolskim u Dubrovniku i Sarajevu. God. 1973. izabran za izvanrednog, a g. 1983. za redovitog profesora (g. 1999. u trajno zvanje red. profesora). Od 1968. predaje na Postdiplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a do 1990. redovito je predavao i na postdiplomskim studijima u Dubrovniku (“Kultura istočne obale Jadrana” i “Lingvistika”). God. 1969-1971. bio (izvršni) tajnik IV. Međunarodnog kongresa mediteranskih lingvističkih studija (Dubrovnik, travanj 1971). Sudjelovao u više znanstvenih projekata (npr. Romanski jezici SFRJ). God. 1984., 1980. i 1982., svaki put po jedan trimestar, gostovao kao profesor na Sveučilištu u Lundu u Švedskoj. Obavljao dužnost pročelnika Odsjeka za romanistiku u jednome dvogodišnjem mandatu i u tri mandata dužnost zamjenika pročelnika. God. 1978/1979. i 1979/1980. bio predstojnik (“dekan”) Odjela za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta (Odjel je okupljao sve neofilološke grupe). Voditelj je Katedre za francuski jezik i Katedre za romansku lingvistiku. God. 1993. biran za člana Nacionalnoga vijeća za znanost, ponovno izabran 1997. Od 1992. do 1999. sudjelovao (kao član Odbora za lektorate pri Ministarstvu znanosti) u organiziranju lektorata hrvatskoga jezika na inozemnim sveučilištima. Od 1991. stalni je vanjski suradnik Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža”: od 1991. do 1996. glavni urednik “Hrvatskoga općeg leksikona” i od 1996. pomoćnik glavnoga urednika “Hrvatske enciklopedije”.

Članstvo i funkcije u znanstvenim i stručnim društvima.

  • Kao član Hrvatskoga filološkog društva, bio je tajnik toga društva 1968-1970.
  • Od 1969. je član Société de Linguistique Romane u Strassbourgu.
  • Od 1971. je član Société de Linguistique Fonctionnelle u Parizu.
  • Član Matice hrvatske,a od 1995. predstojnik njezina Odjela za jezikoslovlje.
  • Redoviti član HAZU od 30. I. 1997.
  • Počasni član Instituta za lingvistiku Rumunjske akademije u Bukureštu (Institutul de lingvistică al Academiei Române) (od 10.III.1999).
  • Professor honoris causa Sveučilišta u Bukureštu (od 15.X.1999).

Nagrade.

  • Godine 1972. dobio nagradu Rumunjske akademije “za najbolju knjigu protekle godine o rumunjskom jeziku” Descrierea istroromânei actuale,Bukurešt, 1971.
  • God. 1997. dobio medalju Leksikografskoga zavoda za uređivanje Hrvatskoga općeg leksikona.

Urednički i organizacijski poslovi.

  • Tajnik (izvršni) (1968-1971) IV. Međunarodnoga kongresa mediteranskih lingvističkih studija, Dubrovnik, travanj, 1971.
  • Član Uredništva znanstvenog časopisa “Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia”, od 1989.
  • Član i tajnik Uredništva “Zbornika u čast Petru Skoku o stotoj obljetnici rođenja (1881-1956)”, Zagreb, 1985, uredništvo je djelovalo 1980-1985.
  • Suurednik broja 35-36 “Suvremene lingvistike” posvećenoga prof. dr. Žarku Muljačiću o njegovu 70. rođendanu (od 1991. do 1994); broj je izašao 1994.
  • Od 1991. do 1996. bio je glavni urednik Hrvatskoga općeg leksikona, Zagreb, 1996 (XVI+1118 str. +96 str. stranica priloga u boji; za leksikon napisao oko 1200 ćlanaka iz lingvistike, književnosti, filologije i srodnih područja, osmislio i vodio /u suradnj s akad. D. Brozovićem/ izradbu transkripcijskoga sustava, a taj je sustav prihvaćen za sva izdanja Leksikografskoga zavoda, i dr.).

Organizacijska djelatnost.

  • Kao pomoćnik glavnog urednika “Hrvatske enciklopedije” (od listopada 1996.organizirao, vodio i verificirao izradbu abecedarija “Hrvatske enciklopedije” /u 11 svezaka/, koordinirao pisanje tekstova i redigirao tekstove za I. svezak /A-Bd; izašlo 1999/ i II. svezak /Be-Dagestan; pripremljeno za tisak, izaći će do listopada 2000/).
  • Kao predstojnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske organizirao tematske rasprave o jezičnim pitanjima, rad s mladim jezikoslovcima.
  • Do ostavke polovicom 1999., kao predsjednik Odbora za lektorate pri Ministarstvu znanosti i tehnologije RH, zajedno s drugim članovima Odbora organizirao rad hrvatskih lektorata na inozemnim sveučilištima.

Znanstveni i stručni skupovi.

  • Od 1997. do 2000. sudjelovao na jednom znanstvenom skupu u Hrvatskoj (s priopćenjem koje je objavljeno) te na tri skupa u Italiji (Trst, Udine, Venecija), s jednim priopćenjem koje je objavljeno te dva predavanja koja još nisu objavljena.

Znanstveni projekti.

  • Ponajprije sudjelovanje na projektu “Hrvatske enciklopedije”.
  • Suradnik na znanstvenom projektu “Supostavna gramatika francuskog i hrvatskog” (voditelji prof. dr. Miro Kačić, dr. Dražen Varga)
  • i savjetnik u znanstvenom projektu “Jezični atlas Istre” (voditelj prof. dr. Goran Filipi).

Nastavna djelatnost.

  • Redovito održava nastavu na Odsjeku za romanke jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta iz predmeta koji se tiču poredbene romanske lingvistike te povijesti francuskoga i španjolskog jezika. Na Postdiplomskom studiju lingvistike, osim nastave za romaniste, održava, u okviru opće nastave, nastavu u vezi s temama iz funkcionalne lingvistike (Martinetovskog strukturalizma), jezičnih kontakata, povijesne fonologije, jezične povijesti istočne obale Jadrana te balkanistike.

Vođenje teza.

  • Svake godine (1997-2000) pod njegovim se vodstvom izradi između šest i deset diplomskih radova (teme: opća romanistika, povijest francuskog jezika i starofrancuski, povijest španjolskog jezika i židovskošpanjolski), a istodobno također sudjeluje u ocjeni i obrani određenog broja radova (nešto točniji broj teško je navesti jer od godine do godine jako varira). Unutar svakoga (dvogodišnjeg) ciklusa Postdiplomskog studija lingvistike vodi izradbu najmanje jednoga magistarskog rada, a sudjeluje redovito u ocjeni i obrani magistarskih radova na lingvističke teme što su ih vodili drugi kolege; trenutno vodi izradbu jednoga magistarskog rada. Tijekom posljednje dvije godine vodi izradbu dvaju doktorata; istodobno je sudjelovao u ocjeni i obrani četiriju doktorata, a sada su u tijeku ocjene još dvaju doktorata u kojima sudjeluje.

Uređivanje publikacija.

  • Kao član Uredništva lingvističkoga znanstvenog časopisa “Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia”, sudjeluje u radu Uredništva i oblikovanju časopisa, redovito i kao recenzent. Prema potrebama, stalni je (birani) recenzent – za odgovarajuće teme - za lingvističke časopise i publikacije HAZU (“Filologija”, “Folia onomastica Croatica”, “Rad HAZU” i dr.). Recenzira gotovo redovito i priloge za “Suvremenu lingvistiku”, “Govor”, “Radove Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje”, kao i rukopise pojedinih knjiga s područja lingvistike (do sada u god. 2000. tri opsežna rukopisa).