Članovi Akademije su počasni, redoviti i dopisni te članovi suradnici. Akademija je započela 1866. godine sa 16 redovitih članova, dok ih je danas 160.
Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijela je 12. lipnja 1996. godine poseban Pravilnik o predlaganju i izboru članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
|
Za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. |
Za članove suradnike biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske. Članova suradnika može biti najviše 100. |
Za počasnog člana može biti izabrana osoba zaslužna za razvoj i napredak znanosti i umjetnosti. Hrvatska akademija danas nema počasnog člana, a među preminulim su počasnim članovima kardinal Franjo Kuharić, nobelovci Linus Pauling, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, zatim Teodor Wickerhauser, don Frano Bulić, Ljubo Babić Gjalski, Alfons Mucha, Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Ivan Zajc, Dimitrije Ivanović Mendeljejev, Nikola Tesla i niz drugih istaknutih znanstvenika i umjetnika iz svijeta. |
Za dopisne članove biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji na neki način surađuju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u znanosti i umjetnosti. |