Balenović Krešimir, akademik

Preminuli članovi II. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti
Balenović Krešimir

Rođen:

  • 17. svibnja 1914. u Zagrebu

Preminuo:

  • 25. veljače 2003. u Zagrebu

Balenović Krešimir, akademik

Preminuli članovi II. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru – Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • dopisni član – Slovenska akademija znanosti i umjetnosti

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (06.06.1975. – 25.02.2003.)
  • izvanredni član – Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (12.03.1958. – 06.06.1975.)

Spomenica Krešimir Balenović : 1914.-2003. / uredio Nenad Trinajstić

Akademik Krešimir Balenović, hrvatski organski kemičar, rođen je u Zagrebu 17. svibnja 1914. Gimnaziju je završio u Zagrebu, gdje je i diplomirao (1937.) te doktorirao  tezom Prilog poznavanju kiselina elemi smole (1939.) na  Kemijskom odsjeku Filozofskog fakulteta Sveučilišta. Od 1939. bio je asistent u istom Zavodu, a od 1945. je izvanredni profesor na Farmaceutskom te od 1946. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1945. izabran za izvanrednog, a 1952. za redovitog profesora.  Od 1946. do 1970. bio je predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju (do 1958. Kemijski institut Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, do 1961. Kemijski zavod) te dekan  istog fakulteta (1958.-1959.). Surađivao je uspješno s  tvrtkama «Chromosom», «Plivom» i drugima. Niz godina surađuje s Institutom «Ruđer Bošković» u Zagrebu te od 1954. do 1958.  sudjeluje u gradnji i utemeljenju Znanstvenih  laboratorija za organsku kemiju i biokemiju Instituta. Nakon odlaska u mirovinu vodi Centar za kemiju organskih prirodnih spojeva Jugoslavenske (od 1991. Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti.

Kao istaknuti istraživač Balenović je stekao međunarodni ugled, napose radovima o stereokemiji i kemiji β-aminokiselina, sintezi antibiotika sulforafena i kemiji poliketona. Rezultati njegovih istraživanja citirani su u mnogim priručnicima i udžbenicima. Pripada krugu kemičara koji su kao učenici i nastavljači rada nobelovca V. Preloga, pomaknuli kemijska istraživanja u Hrvatskoj prema organskoj kemiji i kemiji živih bića. Bio je član hrvatskog, engleskog, američkog i nizozemskog kemijskog društva te član uredništva časopisa Tetrahedron. Bio je među inicijatorima za promjenu naziva časopisa Arhiva za kemiju u Croatica Chemica Acta. Za izvanrednog člana JAZU (danas HAZU) izabran je 1958, a za redovitog 1975. God. 1949. dobio je Saveznu nagradu i Orden rada II reda.