Između bogova i ljudi – Kultovi i stanovništvo rimske Dalmacije prema zavjetnim natpisima

 

 

HRZZ IP-2020-02-7214

Trajanje projekta od 1. veljače 2021. do 31. siječnja 2025.

Voditeljica projekta: dr. sc. Lubica Perinić

 

 

 

Između bogova i ljudi 

Kultovi i stanovništvo rimske Dalmacije prema zavjetnim natpisima

AGM

 


Rimska religija u provinciji Dalmaciji nikada nije proučavana sveobuhvatno. Rasprave o različitim kultovima uglavnom su bile usmjerene ili na ograničena geografska područja, ili na pojedinačne aspekte ovog složenog fenomena. U većini slučajeva oni su obuhvaćali ikonografska pitanja, manje onomastičke značajke štovatelja, a vrlo rijetko i širu društvenu pozadinu, dok su se epigrafske analize provodile povremeno, ali, također, nikad sveobuhvatno. Unatoč razmjerno velikom broju relevantnih publikacija, tako prikupljeno znanje još uvijek nije sistematizirano. Kao rezultat toga, istraživači se suočavaju s poteškoćama u korištenju raspršenih podataka, koji nisu uvijek lako dostupni. 

Najvažniji doprinos istraživanja AGM projekta bit će u holističkom pristupu proučavanju svih zavjetnih natpisa, uz figuralne prikaze bez natpisa kao pomoćni, ali nužni alat, a s fokusom na prirodi bogova i na štovateljima. Takav pristup rezultirat će cjelovitijom i potpunijom slikom razvoja i rasprostranjenosti kultova u provinciji Dalmaciji. Osnovni cilj AGM istraživanja je temeljito preispitivanje/revizija zavjetnih natpisa i figuralnih prikaza božanstava, te njihova sistematizacija, što će rezultirati opsežnim uvidom u društvene aspekte vjerskih uvjerenja, tradicija i praksi, te njihov kombinirani utjecaj na evoluciju kulturnih identiteta. Kroz kritičku sintezu postojećih podataka s onima dobivenima kroz ovaj projekt, unaprijedit će se naše znanje o različitim disciplinama (religija, prosopografija, povijest). 

Istraživanje predviđeno AGM projektom u svoj konceptualni okvir i metodologiju obuhvaća dva znanstvena polja - staru povijest i antičku arheologiju. Antičkim kultovima i religijama na području rimske provincije Dalmacije pristupit će se kao društvenim i promjenjivim kategorijama nastalima s ciljem ispunjavanja duhovnih potreba, ali i s ciljem eventualnog izražavanja društvenog pripadanja ili statusa. Dakle, nastojat će se ustanoviti je li pripadnost određenom kultu, između ostalog, služila i za reguliranje društvenih odnosa, kao što su odnosi moći ili spolova. Konačno, religija je također i dio političke i ideološke domene. Konkretno, projektno istraživanje nudi sagledavanje uloge religije u oblikovanju identiteta i njezinim funkcijama u interkulturnom kontaktu, integraciji, socijalnoj uključenosti i/ili isključenosti unutar društva. Kultovi i religija su u tom smislu nezaobilazno sučelje u kulturnom kontaktu između starosjedilačkog stanovništva, pridošlih (ne)rimskih građana, ali i različitih kultura antičkog doba. Na taj način će se omogućiti uključivanje u teme od šireg značaja, kao što su interkulturna interakcija, odnosi i društvene uloge spolova, osobni i grupni identitet, te pitanja socijalne uključenosti i/ili isključenosti u prošlosti. Planirani rezultati će stoga imati potencijal postati referentno djelo za buduća proučavanja ove teme ne samo u Dalmaciji, već uopće. 

 



 

Alka Domić-Kunić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za arheologiju) dat će prikaz povijesti provincije Dalmacije kroz antičke literarne izvore, a njeno poznavanje latinskog jezika, odnosno klasične filologije, doprinijet će čitanju zavjetnih natpisa. 

 


 

 

Danijel Džino (Macquarie University, Sydney, Australija) integracija novih metodoloških pristupa u istraživanju kultova i religija rimskoga dob; odnosi između postojećih autohtonih vjerovanja i utjecaja rimskih imperijalnih obrazaca na oblikovanje kultova u rimsko carsko doba.
 


 

 

Saimir Shpuza (Institut za arheologiju, Tirana, Albanija) osim prikupljanja zavjetnih natpisa, razmatrat će problem romanizacije i društvenog uređenja južne Dalmacije. 


 

 

Inga Vilogorac Brčić (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest) će u ovom projektu obraditi problematiku 'orijentalnih' kultova, i njihove nositelje, odnosno, štovatelje.

 


 

 

Dino Demicheli (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju) na projektu će sudjelovati u reviziji natpisne građe i publiciranju neobjavljenih natpisa votivnog karaktera. Voditelj je projekta "Novi životi antičkih natpisa: epigrafski spoliji u srednjoj Dalmaciji"  (kod projekta: IP- 2019-04- 3537). 

 


 

 

Ivan Radman-Livaja (Arheološki muzej u Zagrebu) uz onomastiku, posvetit će pažnju i nekim drugim aspektima društvenih običaja, posebice pitanjima kultova i religijske prakse među vojnicima.  

 


 

 

Kornelija Giunio (Arheološki muzej, Zadar) osim religijom, bavit će se i istraživanjem položaja žene u rimskom razdoblju i temama iz svakodnevnog života toga razdoblja.  

 


 

 

Amra Šačić Beća (Odsjeku za povijest, Stari vijek na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina) votivnim epigrafskim spomenicima se bavit će se najviše u konteklstu prospografske analize. Osim toga kultove promatra kao važan izvor za izučavanje administrativnog uređenja unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije.

 


 

 

Nino Švonja (kustos epigrafičke zbirke u Arheološkom muzeju u Splitu) u najvećem obimu će sudjelovati pregledom, evidentiranjem, te revizijom/analizom objavljenih i neobjavljenih zavjetnih spomenika iz Arheološkog muzeja u Splitu. 

 


 

 

Ljubica Perinić (Odsjek za arheologiju, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), voditeljica projekta, obrađivat će spomenike vezane uz rimske i autohtone kultove.