Kopno ili more: ekološki i genetički aspekti izbora staništa crvenokljune čigre

 

HRZZ IP-2020-02-8793

Trajanje projekta od 1. veljače 2021. do 31. siječnja 2025.

Voditeljica projekta: doc. dr. sc. Jelena Kralj

 

 

Crvenokljuna čigra Sterna hirundo je kolonijalna vrsta ptice koja se uglavnom gnijezdi na niskim morskim obalama, ali nastanjuje i slatkovodna kontinentalna staništa poput šljunčanih otoka na rijekama i jezerima te umjetna gnjezdilišta (platforme i lukobrane). Selica je te zime provodi duž morskih obala južne polutke. Morska staništa čigrama potencijalno nude veće područje hranjenja i mogućnost ranijeg početka gniježđenja, ali tamo troše energiju na izlučivanje soli, a sam salinitet ima imunosupresivno djelovanje. Slatkovodna staništa, iako površinom manja, imaju i postojaniju dostupnost plijena, pa bi uvjeti za gniježđenje na tim staništima mogli biti povoljniji. No, većina kontinentalnih kolonija zbog uređenja rijeka danas ovisi o umjetnim otocima i platformama, koje je neprestano potrebno održavati.

Genetička raznolikost jedan je od glavnih čimbenika koji doprinose sposobnosti populacije da evoluira i prilagodi se novim staništima i uvjetima. Niska genetička raznolikost može dovesti do smanjenja komponenti fitnesa, kao što su preživljavanje i reproduktivni uspjeh i tako dovesti do nemogućnosti prilagodbe populacije na promjene u okolišu. Procjena genetičke raznolikost stoga je važna za određivanje potencijala preživljavanja populacije.

Projektom će se utvrditi ekološke i genetičke razlike između kolonija čigri na slatkovodnim i morskim staništima. Specifični ciljevi su: utvrđivanje uspješnosti gniježđenja, uzoraka korištenja staništa tijekom gniježđenja i selidbene fenologije čigri s kontinentalnih i morskih kolonija, kao i procjena neutralne genetičke raznolikosti i populacijske strukture te procjena adaptivne genetičke varijacije. Otkrivanje odnosa između staništa i uspješnosti gniježđenja, fitnesa i genetičke raznolikosti crvenokljunih čigri omogućit će nam procjenu njihove sposobnosti da se prilagode antropogenim promjenama u staništu.

 

Foto / Tomica Rubinić


Projekt će trajati četiri godine (1. veljače 2021. do 31. siječnja 2025.) i obuhvatit će četiri gnijezdeće sezone. Terenski će se rad odvijati na kolonijama duž rijeke Save u Zagrebačkoj županiji i na sjevernom Jadranu. Kretanje prilikom hranjenja istraživat ćemo pomoću GPS-UHF odašiljača, selidbu pomoću geolokatora, a uspješnost gniježđenja praćenjem veličine pologa i produktivnosti kolonije. Neutralnu genetičku raznolikost i strukturu populacija istražit ćemo pomoću mtDNA kontrolne regije ili mikrosatelitnih lokusa, dok ćemo adaptivnu genetičku varijaciju istražiti karakterizacijom MHC lokusa pomoću NGS amplikon sekvenciranja.

Otkrivanje čimbenika koji utječu na uspješnost gniježđenja, kondiciju i genetičku raznolikost crvenokljunih čigri omogućit će procjenu njihove sposobnosti da se prilagode antropogenim promjenama u staništu. Rezultati će biti objavljeni u četiri znanstvena rada, gdjegod bude moguće koristeći model otvorenog (slobodnog) pristupa, a spoznaje ćemo predstaviti i na međunarodnim znanstvenim konferencijama. Ovaj će projekt omogućiti i da dva mlada istraživača, doktorand i poslijedoktorand, razviju svoje znanstvene karijere.

Istraživačka grupa sastoji se od 12 članova, a osim djelatnika Zavoda za ornitologiju, sudjeluju djelatnici Zavoda za Animalnu fiziologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta,  Univerze na Primorskem, Koper, Sveučilišta u Ljubljani i JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.